Teološki četvrtak uz 500. obljetnicu Reformacije
Teološki četvrtak Kršćanske sadašnjosti
Zagreb (IKA )
Zagreb, (IKA) – Prvi Teološki četvrtak Kršćanske sadašnjosti u ovoj radnoj godini bio je posvećen 500. obljetnici Lutherove reformacije, a tema o kojoj je govorilo troje teologa bila je „Što nam je donio / odnio Luther”. Govoreći o važnosti Lutherove osobe, teološke misli, duhovnosti i crkvenosti prof. dr. Peter Kuzmič, rektor Evanđeoskog teološkog fakulteta u Osijeku, osobito je istaknuo njegovu sadašnju percepciju kako kod protestanata tako i kod rimokatolika. U tome je smislu vrlo pohvalno govorio o sadašnjem kao i o prijašnjima papama, dok je za samog Luthera rekao kako je bio izrazito pobožan čovjek koji nije krenuo u reformaciju već je, kao katolički redovnik augustinac, htio reformu svoje Crkve. No, poziv na razgovor – što su zapravo teze (95) – nije bio prihvaćen pa je Luther krenuo svojim putem i nastala je bolna podjela. Dr. Kuzmič smatra da je i ovo obilježavanje prilika da se sagledaju pozitivni prinosi koje je Luther imao najviše na području proučavanja Svetog pisma te da to bude novi poticaj u iznalaženju putova do ponovnog crkvenog jedinstva.
O Lutheru je, s pozicije rimokatoličkog teologa, govorio prof. dr. Juraj Kolarić, povjesničar i ekumenist koji je izrekao cijeli niz pohvala na račun Luthera za kojeg je rekao da je bio iskren i strastven tražitelj Boga, da je njegov nauk o milosti iznikao upravo iz njegova augustinskog redovničkog obrazovanja i djelovanja, da bi se zatim zadržao na cijelom nizu augustinaca, osobito onih hrvatskih, koji su pridonijeli velikom napretku vjere, znanosti i kulture u nas i u Europi. Dr. Kolarić posebice je istaknuo promjene koje su se dogodile u katoličkoj teologiji u pogledu lutherovskog proučavanja i pogledu na njegov život i djelo. Prije Drugoga vatikanskog koncila i tri njegova dokumenta koja su promijenila katolički ekumenski diskurs (Lumen gentium, Unitatis redintegradio i Nostra aetate) prvi koji je drukčije od uobičajenih osuda protestantizma i samog Luthera s katoličke strane pozitivno počeo govoriti bio je teolog Adam Möller na početku 19. st., a zatim su slijedili teolozi Heinrich Denifle, dominikanac i isusovac Hartmann Griesser koji su u Lutheru otkrivali njegove pozitivne prinose i na području teologije i na području praktične duhovnosti. Zaključujući, dr. Kolarić je rekao: „Puno bih vam toga još rekao, ali nemojte više Luthera smatrati pokvarenjakom, da je razbijač crkvenog jedinstva, nego gledajte u njemu divnog, pobožnog, osjećajnog čovjeka koji je ljubio Boga i čovjeka od svega srca!” Voditeljica Sveučilišnoga centra za protestantsku teologiju „Matija Vlačić Ilirik” dr. Lidija Matošević sa svoje je strane ocrtala duhovni milje iz kojega je potekao Martin Luther istaknuvši osobito devotio modernu, pokret laika, muškaraca i žena, koji su upravo u Lutherovo vrijeme vapili za duhovnošću. Luther nam je donio kršćansko svjedočanstvo da ne moramo cijeli život ostati zatvoreni u svojim besperspektivnim sredinama kukajući da ništa ne možemo učiniti. On je pokazao da se može i mora nešto učiniti kad za to postoji velik razlog. Bio je izrazito pametan, razložan, obrazovan i plodan kao teolog i pisac, istaknula je dr. Matošević i osvrnula se osobito na ono što „nam je Luther odnio”. Prije svega to je crkveno jedinstvo, ali onda i Marija – bez razloga protestanti zapostavljaju Mariju, rekla je. Odnio je i ispovijed, ali dobro je na koncu da se krenulo u taj ekumenski dijalog koji mora biti i još otvoreniji no što sad jest. Teološki četvrtak moderirao je don Anton Šuljić.