Papa je održao govor u prisutnosti predsjednika Republike Joãoa Manuela Gonçalvesa Lourença i oko 400 osoba, među kojima su bili predstavnici političke i vjerske vlasti, poduzetnici te predstavnici civilnoga društva i kulture. Nakon pozdravnih riječi predsjednika Gonçalvesa Lourença, koji je predstavio problematičnu situaciju potkopanu „neobuzdanom utrkom za sirovinama oduzetima suverenim zemljama silom oružja najmoćnijih svjetskih vojski“, Papa se u govoru, održanom na portugalskom jeziku, usredotočio na neetično iskorištavanje resursa zemlje. Papine su misli na početku njegova govora bile posvećene stanovništvu pogođenom prošle nedjelje velikim poplavama u kojima je poginulo tridesetak osoba, a koje su uništile infrastrukturu potopivši čitave četvrti. Više od 34 tisuće ljudi bilo je prisiljeno napustiti vlastiti dom. Najteža je situacija u Bengueli, na atlantskoj obali gdje su život 23 izgubile osobe.

„Prije nego što nastavim, želio bih zajamčiti svoje molitve za žrtve obilnih kiša i poplava koje su pogodile pokrajinu Benguela, kao i izraziti svoju blizinu obiteljima koje su izgubile dom. Znam također da ste vi, Angolanci, ujedinjeni u velikom lancu solidarnosti prema svima koji su pogođeni“, rekao je Papa. Sveti je Otac istaknuo da angolski narod posjeduje blago koje se ne može prodati ni ukrasti. U svijesti da još uvijek ima onih koji se opiru onomu što on naziva „obmanom bogatstva“, Papine riječi upozoravaju na rizik da radost i nada – vrline koje on naziva„ političkima“ – budu oslabljene i kontaminirane iluzijama i iskrivljenjima. „Dobro znate da se vaše regije prečesto gledalo, i dalje se gleda, kako bi se dalo ili, češće, kako bi se nešto uzelo. Potrebno je prekinuti taj lanac interesa koji stvarnost i sām život svodi na robu“, dodao je.

Petrov je nasljednik govorio o želji za beskonačnim koja je „načelo društvene transformacije dublje od bilo kojeg političkog ili kulturnog programa“. To je svojevrsni kompas koji mora voditi razvoj zemlje potičući njezine najbolje energije koje znaju prepoznati gdje se nalazi istinska mudrost, ona koja ne dopušta da ju ugase ideologije. Papa je rekao da želi poslušati i ohrabriti one koji su već odabrali dobro, pravednost, mir, toleranciju i pomirenje. Istodobno, zajedno s milijunima muškaraca i žena dobre volje koji su prvo bogatstvo Angole, želim zazvati obraćenje za one koji biraju suprotne putove i priječe njezin skladan i bratski razvoj, rekao je Papa. „Koliko patnje, koliko smrti, koliko društvenih i ekoloških katastrofa donosi ta ekstraktivna logika! Sada već posvuda vidimo kako potiče razvojni model koji diskriminira i isključuje, ali koji se još uvijek želi nametnuti kao jedini mogući“, dodao je.

Riječ „sloga“ ponavljala se u Papinom govoru kao cilj i metoda koju treba stalno tražiti. Zatim je citirao sv. Pavla VI. i njegovu apostolsku pobudnicu Gaudete in Domino, u kojoj je već tada, tumačeći brige svijeta mladih, upozorio na „senilni aspekt“ u civilizaciji koja počinje u potpunosti prihvaćati hedonističku i materijalističku logiku načina života. Papa Lav XIV. je stoga podsjetio na „ožiljke“ koje su upravo materijalno iskorištavanje i želja nametanja jedne ideje pred drugima ostavili na „povrijeđenom“ tkivu angolskoga društva.

„Africi je hitno potrebno da prevlada situacije i pojave sukoba i neprijateljstva, koji razdiru društveno i političko tkivo brojnih zemalja, potičući siromaštvo i isključenost. Samo kroz susret život cvjeta. Dijalog je početak. To ne isključuje neodobravanje, koje može postati sukob“, istaknuo je. Papa se potom osvrnuo na razmatranja svojega prethodnika pape Franje, koji je u apostolskoj pobudnici Evangelii Gaudium govorio o gubitku horizonta koji stvaraju sukobi, pred kojima se može postupati poput Poncija Pilata, ostati njima zatočeni ili ih iskoristiti kao priliku za pokretanje novog, konstruktivnog, a ne destruktivnog procesa. To je put koji želi papa Lav XIV., koji vjeruje u potencijal zemlje, pod uvjetom da oni na odgovornim položajima budu prvi koji vjeruju u njega. Angola može znatno rasti, ako budete prije svega vi, koji imate vlast u zemlji, vjerovali u raznolikost njezinih bogatstava, rekao je Papa.

„Nemojte se bojati neodobravanja, nemojte gušiti vizije mladih i snove starijih, znajte upravljati sukobima pretvarajući ih u putove obnove. Stavite opće dobro ispred jednostranih interesa, nikada ne miješajući svoju stranu s cjelinom. Povijest će vam tada pokazati da ste u pravu, čak i ako u tom trenutku netko bude neprijateljski raspoložen prema vama“, naglasio je.

Despoti i tirani tijela i duha žele duše učiniti „pasivnima i podloženima vlasti“, istaknuo je Papa. Upravo su to uvjeti u kojima se lako gnijezde fanatizam, podložnost, zlatna iluzija i mit o identitetu. To su zastranjenja koja se Papa ne boji istaknuti i imenovati, ulazeći u njihove posljedice i pozivajući se, još jednom, na učenje pape Franje, koji je u enciklici Fratelli tutti oštro upozorio na politički mehanizam razbješnjivanja, pogoršavanja i polarizacije: „Nezadovoljstvo, osjećaj nemoći i iskorijenjenosti razdvajaju nas, umjesto da nas povezuju, šireći klimu otuđenja od javnih stvari, prezira prema nesreći drugih i nijekanja svakog bratstva. Ta nesloga razgrađuje temeljne odnose koje svatko od nas održava sa samim sobom, s drugima i sa stvarnošću.“

Riječ je o suprotstavljanju, uz pomoć Duha Svetoga, nagrizajućem djelovanju otuđenja koje guši svaki entuzijazam i dobre namjere. Ono što je papa Lav na kraju povjerio, poput manifesta, u ovoj trećoj etapi svojega apostolskog putovanja u Afriku, jest da bez radosti nema obnove, bez unutarnjeg života nema oslobođenja, bez susreta nema politike, bez drugoga nema pravednosti. Ujedinjenje snagā i namjerā ostaje uporište političkoga i društvenoga djelovanja. „Zajedno možete Angolu učiniti projektom nade. Znam koliko cijenite djelovanje Katoličke Crkve u službi zemlji, a koja želi biti kvasac u tijestu i poticati rast pravednoga modela suživota, oslobođenoga ropstva koje nameću elite s mnogo novca i lažnim radostima“, naglasio je Papa, koji će u Angoli boraviti do 20. travnja, izvijestio je Vatican News.