1. U sinodalni hod opće Crkve na koji nas je poveo papa Franjo uključila se i Crkva u Hrvatskoj susretima i zajedničkim promišljanjima u vjerničkim zajednicama na svim razinama. Među temama koje su imale najviše odjeka u biskupijskoj fazi sinodalnog hoda mogu se navesti: slušanje, slavljenje i dijalog u Crkvi i društvu te s drugim kršćanskim vjeroispovijestima. Na kontinentalni sinodalni susret u Pragu naša je biskupska konferencija poslala dvoje laika i jednu redovnicu. Oni su kao prioritete Crkve u našem vremenu istaknuli važnost: osnaživanja obitelji kao temeljne zajednice u prenošenju života i vjere, obnove sakramentalne prakse, napose sakramenta pomirenja, promicanja unutarcrkvenog dijaloga i posvješćivanja našeg zajedničkog vjerničkog poslanja u ostvarivanju zajedničke misije naviještanja Kristove Radosne vijesti te nove misionarske inkulturacije i ekumenske perspektive.

2. Odnos Katoličke Crkve u Hrvatskoj s državnim vlastima definiran je četirima međudržavnim ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske potpisanima 1996. i 1998. godine koji se odnose na pravna i gospodarska pitanja, suradnje na području odgoja i kulture te dušobrižništva katoličkih vjernika pripadnika policijskih i vojnih snaga. Generalno možemo reći da unatoč ponekim napetostima i otvorenim neslaganjima, što je neminovno, radi se o odnosu u kojem obje strane nastoje poštivati autonomiju djelovanje drugoga te redovitim i otvorenim dijalogom rješavati otvorena pitanja. U tome smislu prije nekoliko godina započeli su redoviti polugodišnji sastanci članova Stalnog vijeća HBK s predsjednikom Vlade RH i njegovim suradnicima na kojima se razgovora o zajedničkim, kao i opće društvenim temama. Na posljednjem sastanku s premijerom su razmijenjen informacije što se sve poduzima kako s državne tako i s crkvene strane u pomaganju najpotrebitijima u aktualnoj krizi, kao i žrtvama potresa koji je našu zemlju dva puta teško pogodio u pandemijskoj 2020. godini, te ukrajinskim izbjeglicama. Bilo je riječi i o statusu katoličkih škola kojih je u Hrvatskoj 24 — 12 osnovnih i 12 srednjih u smislu prepoznavanja njihove posebnosti u odnosu na javne i privatne škole. Posebna je pozornost posvećena temi obnove sakralnih objekata nakon spomenutih potresa koja se dijelom financira sredstvima državnog proračuna, a dijelom sredstvima Fonda solidarnosti EU-a. Naime, u potresima 2020. koji su nažalost ostali u sjeni pandemije bolesti COVID -19, poginulo je 8 osoba, među kojima jedna učenica katoličke srednje škole i orguljaš koji je stradao čisteći orgulje u crkvi. Oštećeno je oko 290 crkvenih objekata od kojih je 60-tak župnih crkava izvan uporabe. Teško su stradale katedrale u Zagrebu i Sisku te su trenutno izvan uporabe. U mnogim župama su napravljeni montažni objekti za okupljanje vjernika dok im se crkve ne obnove. Jedna od tema razgovora bila je i izmjena zakona o trgovini. Naime više od 20 godina Crkva se zalaže za slobodnu nedjelju tj. da trgovine nedjeljom ne rade. U međuvremenu je vlada dvaput donosila zakone o ograničavanju rada nedjeljom, ali je Ustavni sud u oba navrata srušio tu odluku. Aktualna Vlada je donijela kompromisnu odluku da se rad u trgovinama ograniči samo na 16 nedjelja u godini i to će se početi primjenjivati od 1. srpnja ove godine. Iako se radi o kompromisnom rješenju drago nam je da je učinjen barem i taj pomak jer se Crkva u Hrvatskoj uvijek zalagala za slobodnu nedjelju prije svega za to kako bi se radnicima u trgovini, najviše je među njima žena, da nedjeljom mogu provesti sa svojim obiteljima.

3. U 2023. godini Hrvatska biskupska konferencija održala je izvanredno zasjedanje, 24. siječnja 2023. u Zagrebu. Na zasjedanju je predstavljen Radni dokument za kontinentalnu etapu sinodalnog hoda. Kao što znate za europski kontinent sinodalno zborovanje održano je u Pragu od 5. do 12. veljače 2023. U izaslanstvu naše konferencije bilo je dvoje laika i jedna redovnica koje je predvodio zadarski nadbiskup u miru Želimir Puljić. Između ostaloga, na tom smo zasjedanju posebnu pozornost posvetili dušobrižništvu hrvatskih branitelja želeći unaprijediti taj vid crkvenoga djelovanja, jer nam se branitelji često javljaju sa svojim upitima i zahtjevima da im se posveti veća pozornost u pastoralu. Na zasjedanju je odlučeno da se 12. susret hrvatske katoličke mladeži u Gospiću održi 4. svibnja 2024. Redovito 66. Plenarno zasjedanje HBK održano je od 18. do 20 travnja 2023.

4. Redoviti polugodišnji sastanak članova Stalnog vijeća HBK s predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem i njegovim suradnicima održan je 28. studenoga 2022., u Banskim dvorima. Razgovaralo se o brojnim zajedničkim, kao i opće društvenim temama, posebno što se sve poduzima kako s državne tako i s crkvene strane u pomaganju najpotrebitijima u aktualnoj krizi kao i žrtvama potresa i ukrajinskim izbjeglicama. Bilo je riječi i o statusu katoličkih škola u Hrvatskoj u smislu prepoznavanja njihove posebnosti u odnosu na javne i privatne škole te je istaknuta potreba dorade provedbenog Ugovora između HBK i Vlade RH o katoličkim školama.

Od ostalih događanja izdvojio bih:

5. Deseti pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike na temu „Svećenik pred izazovima antropološke preobrazbe / Vjera – kultura komunikacija“ koji su organizirala dva naša Vijeća za katehezu i novu evangelizaciju i za laike koji je održan 28. veljače i 1. ožujka 2023. u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu. Nažalost, velika snježna oluja koja je tih dana uzrokovala zatvaranje brojnih cesta, napose onih koje povezuju hrvatski sjever i jug, onemogućila je dolazak brojnim svećenicima. Kolokvij je donio mnoštvo vrlo zanimljivih i korisnih izlaganja koja su pomogla sudionicima da prepoznaju važnost komunikacije u svojem djelovanju te kako da poboljšaju svoju komunikaciju u različitim prigodama.

6. Nacionalni studijski dani (NSD) za djelatnike u obiteljskom pastoralu i pastoralu osoba s invaliditetom u organizaciji dvaju Vijeća HBK za život i obitelj i za laike održani su od 17. do 19. ožujka 2023. u Lječilištu Topusko. Okupili su se predstavnici svih hrvatskih nad/biskupija te predstavnici udruga, zajednica i zaklada uključenih u pastoral osoba s invaliditetom kao i same osobe s invaliditetom, djeca s teškoćama u razvoju te članovi njihovih obitelji. Studijski dani početak su trogodišnjeg pastoralnog ciklusa (2023. – 2025.) naslovljenog Obitelji osoba s invaliditetom u krilu Crkve. Glavni ciljevi ciklusa su senzibiliziranje ponajprije vjerničke javnosti o po1ožaju osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji u Crkvi i društvu te sustavniji razvoj pastoralne skrbi o njima počevši od župnih zajednica.

7. Dana 31. svibnja održat će se po preporuci Biskupske sinode molitva za uspjeh XVI. Opće redovne skupštine biskupske sinode u Rimu. Središnji događaj bit će u Zagrebu na proslavi Majke Božje kamenitih vrata, zaštitnice Zagreba. Slavlje, molitvu za Sinodu i svečanu procesiju ulicama grada uz sudjelovanje biskupa Hrvatske biskupske konferencije predslavit će kardinal Mario Grech, generalni tajnik Sinode iz Rima.