Šesti susret hrvatskih studenata iz Njemačke
Šesti susret hrvatski studenata u Njemačkoj
Stuttgart (IKA )
Stuttgart, (IKA) – Susret hrvatskih studenata iz Njemačke, šesti u nizu, održan je od 27. do 29. listopada u Stuttgartu, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni i Hrvatskih katoličkih zajednica bl. Alojzija Stepinca i sv. Martina u Stuttgartu. Na susretu, koji je započeo u petak 27. listopada misnim slavljem u kapelici zajednica, okupilo se oko sto studenata i drugih mladih iz Njemačke. Misno slavlje predvodio je dušobrižnik toj zajednici fra Mijo Šabić u zajedništvu s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom i voditeljem zajednice fra Zvonkom Tolićem. Potom je susret nastavljen u dvorani zajednica. Pozdravnu riječ uputio je fra Zvonko Tolić, koji je ujedno predstavio te zajednice. Sve je pozdravio i delegat Komadina koji je podsjetio kako je peti susret održan protekle godine u Berlinu, a prethodna četiri u Frankfurtu na Majni. Ujedno je studentima zaželio puno radosti u međusobnom susretu. Uvod u predavanje, koje je održao u subotu 28. listopada dao je prof. dr. Stipe Kutleša iz Zagreba. Nakon što je predstavljena skupina mladih iz HKZ Stuttgart zadužena za organizaciju susreta, predstavili su se studenti jedni drugima prema misijama i zajednicama iz kojih su pristigli.
Susret je nastavljen u subotu 28. listopada misnim slavljem koje je predvodio voditelj HKZ Stuttgart-centar fra Zvonko Tolić u zajedništvu s delegatom Komadinom, dušobrižnikom u toj zajednici fra Mijom Šabićem, voditeljem Hrvatske katoličke misije Ingolstadt don Matom Križićem, voditeljem HKZ Reutlingen, Merzingen i Tübingen Antom Kutlešom i dušobrižnikom u tim zajednicama Ivicom Zrnom, a na susretu je bila i pastoralna suradnica iz tih zajednica s. Mirjam Laco.
Potom je u dvorani predavanje pod nazivom „Znanost i vjera – može li znanstvenik biti vjernik?” održao dr. Kutleša. Istaknuo je kako je znanost u današnjem svijetu jedna od najvažnijih poluga napretka i ideala boljeg životnog standarda. Čini se da je znanost potisnula sve druge ljudske aktivnosti, a posebno religiju i vjeru. To se osobito dobro uočava na tzv. naprednom Zapadu. Ali te „tekovine” Zapada sve brže stižu i u Hrvatsku. No, hrvatsko društvo još je uvijek više kršćansko nego prosječno europsko premda se i kod nas sve više i sve brže događa europeizacija i globalizacija koja se očituje i u religioznosti. Hrvatska je imala i neke specifičnosti. U okviru bivše države mnogi Hrvati i katolici osjećali su se kao građani drugoga reda. Religija se omalovažavala i smatrala se „opijumom za narod”. Nadomjestak za religiju bila je znanost koja je bila određena i uvjetovana ideologiziranom društvenom i političkom situacijom. Sve je u društvu bilo podvrgnuto marksističkoj i komunističkoj ideologiji pa i znanost. Znanost se ipak smatrala temeljem na koji su se komunistički ideolozi pozivali. Religija se ipak nije mogla lako eliminirati iz društva pa je smatrana privatnom stvari pojedinca i institucionalno je bila odvojena od države. Posebno se loše gledalo na katoličanstvo i na Katoličku Crkvu u hrvatskom narodu. Tijekom i nakon II. vatikanskog koncila počela je u Hrvatskoj neka vrsta sramežljivog dijaloga između marksističkih ideologa i katoličkih teologa. To je imalo važnog utjecaja na kasniju političku i kulturnu situaciju u Hrvatskoj, kao i na odnos znanosti i religije. Kad je Hrvatska postala neovisna država, religija je postala više javna stvar u društvu što se vidi i po tome što je u školski sustav uveden vjeronauk, rekao je dr. Kutleša. S obzirom na to da se sve više zna o povijesti znanosti, religije te o njihovu odnosu kroz povijest moguće je kritičkije gledati i znanost i religiju. U tom smislu je moguće provesti neku vrstu deideologizacije i demitologizacije znanosti i pokazati da su i u znanosti postojala kriva shvaćanja te da veliki broj ljudi još i danas ima krive spoznaje o važnim znanstvenim postignućima u prošlosti te o ulozi znanosti u sadašnjosti.
Nakon predavanja studenti su podijeljeni u devet skupina razmišljali o pitanjima vezanima za predavanja, potom su izvijestili do kojih su zaključaka došli, a nakon toga je bila prilika za raspravu u kojoj su pokazali zrela razmišljanja o dubokim i egzistencijalnim pitanjima znanosti i vjere. Nakon ručka studenti su posjetili Stuttgart, i posebno Mercedes-Benz muzej. Nakon večere, mladi su se zadržali uz pjesmu i razgovor u ugodnom druženju. Susret je završio u nedjelju 29. listopada misom koju je u crkvi Sv. Hedwige u Stuttgart-Möhringenu predvodio fra Zvonko Tolić.