Sprovodnu misu, u samostanskoj crkvi redovnica klarisa u Splitu, predvodio je umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. U koncelebraciji je bilo deset svećenika predvođenih generalnim vikarom Splitsko-makarske nadbiskupije don Franjom-Frankopanom Velićem. Misi su nazočili i članovi obitelji, redovnice, redovnici te mještani rodne župe.

„Na sestru Mariju je ponosan njezin Lovreć, njezina rodbina i obitelj te cijela Splitsko-makarska nadbiskupija. U vremenu u kojem se govorilo da je religija opijum naroda, Anka Petričević ulazi u samostan i svjedoči da je Isus Krist jedini Gospodar budućnosti. Iako je s diplomom Filozofskog fakulteta pred sobom imala svjetovnu budućnost, s. Marija je odlučila svoj život posvetiti molitvi i služenju. Svojim radom bila je mnogima ohrabrenje i radost. U klauzuri je radila kao književnica, spisateljica te je svojim djelima duhovno i kulturno uzdizala našu Crkvu i Domovinu”, kazao je mons. Barišić na početku prigodne homilije.

Kazavši kako je s. Marija „bila u trajnom dijalogu s Bogom”, mons. Barišić je poručio i „da su njezine knjige bile prijevod božanske ljubavi svakom čovjeku.“

„Sestra Marija je bila zaručnica koja je cijeli život hrabro koračala prema svom Zaručniku. Ona je svaki dan izlazila iz ljudske ograničenosti gledajući prema novosti Neba – prema Kristu. Svoju posudu je napunila uljem mudrosti – uljem Riječi Božje i ljubavlju Duha Svetoga. Upravo zato, vjerujemo kako je u radosnom susretu smrti zagrlila Onoga kojega je cijelim svojim bićem ljubila”, zaključio je nadbiskup Barišić.

Na kraju misnog slavlja od s. Marije su se uime obitelji oprostili nećaci Branka Buljan Petričević i Josip Čenić.

Uslijedio je pokop s. Marije na splitskom Lovrincu. Prije pokopa, od preminule klarise se uime Društva hrvatskih književnika oprostio Miljenko Buljac.

S. Marija od Presvetog Srca Isusova (Anka Petričević) preminula je 24. srpnja u 94. godini života i 67. godini redovništva. Rođena je 2. siječnja 1930. godine u Lovreću kod Imotskog. Nakon diplomiranja na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1956. godine, svoj život odlučila je posvetiti samostanu svete Klare u Splitu. U navedenom samostanu je provela 67 godina. Bila je autorica osamdesetak knjiga poezije, eseja i proze mistične tematike. Također, utemeljila je i ediciju „Symposion” u kojoj je uredila više od 140 knjiga.