Šibenik, (IKA) – U gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u Šibeniku 20. listopada započeo je četvrti Međunarodni znanstveni skup „Franjevački velikani” o sv. Nikoli Taveliću. Organizatori skupa su Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studium Biblicum franciscanum – custodia di Terra Santa, Grad Šibenik, Šibenska biskupija, samostan sv. Frane u Šibeniku, Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca i Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda. Okupljene je pozdravio fra Ivan Bradarić, gvardijan šibenskog samostana sv. Frane i rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavelića.
Šibenski biskup Tomislav Rogić u pozdravu je istaknuo kako sudionici imaju privilegiju hraniti se na baštini sveca koji je niknuo iz našeg područja i kako će otkrivanje njegova djelovanja i konteksta u kojem je živio ojačati njihovu vjeru. Poželio je da primjer vjere sv. Nikole i danas krijepi vjernike u ovim novim okolnostima i pouči ih kako danas svjedočili vjeru u Isusa Krista.
Uime Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obratio se prof. dr. Ivan Karlić, pročelnik katedre za dogmatsku teologiju. Pozdravio je okupljene uime dekana Marija Cifraka i primijetio kako se ovaj znanstveni skup „Franjevački velikani” prvi puta odvija izvan Zagreba i prvi puta se govori o hrvatskom velikanu. Podijelio je duboko uvjerenje da će proučavanja okupljenih znanstvenika uistinu pridonijeti boljem prisjećanju na prvoga hrvatskog službeno kanoniziranog sveca kako bismo oživjeli ono slavlje oko kanonizacije koje se događalo sedamdesetih godina 20. st.
Provincijal fra Josip Blažević pozdravio je sudionike uime Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca i iznio nekoliko aktualnih društvenih činjenica jer se simpozij o sv. Nikoli Taveliću odvija u sjeni terorističkih napada islamističkih ekstremista na području Europe koju oni smatraju ateističkim zapadom. Njihove napade prati povik Alahu akbar – Velik je Bog. Netko će se danas zapitati nije li i sv. Nikola bio kršćanski ekstremist koji je govorio u Božje ime. Premda je djelovanje sv. Nikole nepravedno potisnuto u zaborav, njegova je poruka je aktualnija danas nego u njegovo vrijeme. Sv. Nikola je nastavio niz kršćanskih misionara mučenika kojima je smrt sestra koja zatvara vrata ovozemnosti, a otvara salone vječnosti. Sveci umiru iz ljubavi praštajući, a ne proklinjući i povlačeći druge u smrt, s molitvom na usnama a ne s psovkom. Oni umiru samo iz ljubavi za Ljubav jer je ona punina života.
Predsjednik organizacijskog odbora simpozija dr. Danijel Patafta obratio je okupljenima uime Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Naglasio je da njegova provincija od početka ovih simpozija aktivno sudjeluje u organizaciji i da se nakon tri franjevačka velikana danas proučava jedan naš Hrvat. Kao svetac Katoličke Crkve sv. Nikola nadilazi granice hrvatskog naroda i povezuje nas sa zapadnom uljudbom kojoj se vraćamo. Sv. Nikola nam pokazuje ideal ranog kršćanstva da se kroz svetu smrt ide Kristu i koji možemo pokazati zapadnom svijetu u ovo vrijeme postmoderne i rastakanja ideala.
Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i ravnatelj Ureda komisije za odnose s vjerskim zajednicama Vlade RH Šime Jerčić pozdravio je sve okupljene i posebno članove samostana sv. Frane. Jedan od domaćina simpozija jest i grad Šibenik u čije je ime govorio gradonačelnik dr. Željko Burić. Sudionicima je posvijestio kako su došli rasvijetliti jedan dio povijesti najstarijega hrvatskog grada u kojem se nalazi i nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića. Grad Šibenik u vrijeme sv. Nikole bilježi svoje najsvijetlije trenutke jer iz „castruma” postaje „civitas” proglašenjem biskupije i komunalnog statuta grada. Zahvalio je gvardijanu fra Ivanu Bradariću i samostanu sv. Frane koji svojim zalaganjem potiču na otkriće ovog sveca.
Pročitano je pismo pozdrava koje je uputio kardinal Josip Bozanić nadbiskup metropolit zagrebački, koji je izrazio radost što će se simpozij održava u Šibeniku, gdje se sam sv. Nikola rodio, stekao temelje vjere u Isusa Krista i prigrlio Pravilo sv. Franje. U pismo je poručio: „Sveti Nikola Tavelić jedan je od likova naše teške, ali i slavne povijesti u kojoj je hrvatski narod, čuvajući vjeru, rađao svece i mučenike. Brojni su franjevci, posebno u Bosni, od davnina imali važnu ulogu u hrvatskom vjerskom i nacionalnom biću, ne samo u vrijeme turskih zuluma nego i kasnijih tlačiteljskih ideologija”, a na kraju pisma zazvao je i Božji blagoslov.
Nakon pozdrava znanstvenici su nastavili s radnim dijelom simpozija. Današnji dan će obilježiti prvi dio simpozija u kojem će se govoriti o prostoru i vremenu u kojem je živio sv. Nikola Tavelić, a popodne drugi dio o franjevcima i teologiji mučeništva. Navečer u 19 sati u svetištu sv. Nikole Tavelića svečanu misu će predvoditi biskup Tomislav Rogić. Simpozij nastavlja s radom i sutra, kada će se u trećem dijelu govoriti o vremenu od beatifikacije sv. Nikole do njegove kanonizacije.