Hodočasnici iz Župe sv. Nikole u Kraljevici i Župe Presvetog Srca Isusova u Šibeniku, njih 58, uputili su se 24. studenog u Bari u Baziliku gdje se čuvaju relikvije sv. Nikole zaštitnika pomoraca, djece i nekoliko gradova među kojima je i Kraljevica.

Na samom grobu sv. Nikole u Bariju, u kripti bazilike sv. Nikole, na misi 25. studenog, rektor svetišta, dominikanac o. Giovanni Distante, predao je relikviju sv. Nikole predstavniku vjernika iz župe, kapetanu Anti Randiću u ruke. Tom povijesnom i jedinstvenom prigodom posvijestio je nazočnima ekumensko značenje sv. Nikole i njegovo značenje za zapadnu i istočnu Crkvu. Potaknuo je hodočasnike da budu ljudi mira, izgradnje mostova i bratstva te da žive ljubav prema Bogu i čovjeku po primjeru sv. Nikole.

Mjesna biskupija i bazilika sv. Nikole, na traženje vjernika Župe sv. Nikole – Kraljevica te na zajedničku zamolbu i upit Riječkog nadbiskupa Mate Uzinića i kraljevičkog župnika don Petra Filipovića, ranije je javila kako nisu u mogućnosti dijeliti relikvije 1. stupnja tj. tijela (kostiju) sv. Nikole zbog velikog broj upita te da mogu udijeliti jedino tekućinu koja se stvara u grobu sv. Nikole i koju zovu manom, a koja je izjednačena s relikvijom 1. stupnja. Taj fenomen je poznat u kršćanstvu i osobito u istočnim Crkvama, a zove se mirotočivost. Iz kostiju pojedinih svetaca ističe tekućina, a onima koji pristupaju s vjerom u Boga i mole zagovor mirotočivog sveca zna posredovati olakšanja, oslobođenja ili ozdravljanja, ako je Božja volja. Posljednji šire poznati libanonski svetac Katoličke Crkve, sv. Charbel Makhlouf, također je mirotočiv. Dakle, mirotočenje je događaj kada iz neke ikone ili relikvije istječe miro – čudotvorno sveto ulje, mirisno, natprirodnog porijekla. Dotična tekućina kod relikvija sv. Nikole se stvara već stoljećima i redovito se prikupi nekoliko decilitara godišnje. Jedan dio te količina se inače pomiješa s blagoslovljenom vodom kao sakramental za hodočasnike. Župi Kraljevica dali su manju količinu čiste – nepomiješane mane kao predmet za štovanje sveca zaštitnika.

U Kraljevici se sv. Nikola štuje od sredine petnaestog stoljeća ili čak i ranije, a od 1795. župa Kraljevica postaje i svetište sv. Nikole, odlukom pape Pija VI. Sveti Otac je 29. studenog 1795. proglasio blagdan sv. Nikole proštenjem za župu uz dva dodatna dana (24. rujna slavlje Gospe od Otkupljenja i 3. svibnja spomen Našašća Križa Gospodinova). Na te dane svi hodočasnici mogu zadobiti potpuni oprost ako pohode svetište i ako se pomole za širenje vjere. Voljom Božjom tek nakon dva stoljeća postojanja svetišta Kraljevičani su konačno dobili i relikviju sv. Mikule.

Hodočašće su predvodili, u svojstvu delegata riječkog nadbiskupa, riječki kancelar i crikvenički dekan Goran Žan Lebović Casalonga, mjesni župnik don Petar Filipović te župnik župljana Presvetog Srca Isusova iz Šibenika don Tomislav Puljić. Na istom hodočašću vjernici su obišli i svetišta sv. Mihaela Arkanđela u Garganu, Nazaretske kućice – Loreto, svetište padra Pija u San Giovanni Rotondu, baziliku sv. Antuna Padovanskog te baziliku sv. Justine djevice i mučenice.