Festu je otvorio dubrovački biskup Roko Glasnović koji je pozdravio puk, uzvanike iz društveno političkog života i crkvene službenike te uvodno spomenuo obljetnice u okviru kojih se odvija ovogodišnja Festa.

Grad Dubrovnik proglasio je 2024. godinu „Godinom UNESCO-ove svjetske baštine“ u okviru koje se obilježava 45. obljetnica upisa povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, 15. obljetnicu upisa Feste sv. Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te upis arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike na listu Sjećanje svijeta prošle godine.

Ove godine obilježava se i 350. obljetnica pronalaska moćnika lijeve ruke sv. Vlaha koji je poslije Velike trešnje 1667. godine otuđen, a potom pronađen u Genovi 1674. godine, kao i 100. obljetnica objave novog izdanja Oficija sv. Vlaha na hrvatskom jeziku, 100. obljetnica velike obnove Zborne crkve sv. Vlaha te novih zvona katedrale.

„Drago nam je što i ova Festa svjedoči da nam naš Parac pruža svoju ruku kako bi nas ohrabrio u svim izazovima s kojima se susreće naše društvo u tolikim društvenim i demografskim pitanjima, egzistencijalnim poteškoćama i obiteljskim problemima, nedovoljnom osjetljivošću prema bližnjima, osobito osobama s invaliditetom te ranjivim skupinama društva“, kazao je dubrovački biskup. Spominjući dobro poznate Gundulićeve stihove „O lijepa, o draga, o slatka slobodo“, biskup je podsjetio kako „nam Bog daje slobodu srca i slobodne ruke kojima ga možemo proslavljati te, poput sv. Vlaha, biti njegova produžena ruka ljubavi, dobrote i mira u ovome svijetu“.

Razmišljajući nadalje o iskustvu blagoslova nečijih ruku koje ima svaka osoba biskup je kazao: „Naime, i nas su primile ruke kad smo došli na ovaj svijet. U prvim pokušajima novih koraka, ruke su nas pridržavale. Kad smo bili gladni, ruke su nas hranile. Ruke su nas podizale i kad smo padali. U našim žalostima ruke su brisale suze s našega lica. Kad smo pokušavali nešto graditi, ruke su nam pomagale. U susretima pružamo ruke jedni drugima i bliskost izražavamo zagrljajem“. Potaknuo je sve da budu „danas ‘dobre ruke’, stvaratelji i promicatelji dobra koje ćemo ostaviti budućim generacijama na trajni spomen, poput naših predaka.“

U svetom Vlahu prepoznajemo našega duhovnog oca i zaštitnika života i obitelji, nastavio je biskup Glasnović te podsjetio kako se u nedjelju 4. veljače proslavlja Dan života. U središtu ovogodišnje poruke Vijeća HBK za život i obitelj su očevi, pa je biskup spomenuo kako je u jednoj od svojih kateheza papa Franjo poručio je: „Svaka obitelj treba oca“, a to najbolje znaju ona djeca kojima nedostaje očinska figura u njihovim životima.

Pozvao je očeve da uz majke budu djelotvornom ljubavlju prisutni u svojim obiteljima ne bježeći od svojih odgovornosti niti ih prebacujući drugima: „Zahvaljujući vam na svakom dosadašnjem trudu i odricanju, potičemo vas da budete prisutni u Crkvi i društvu svjedočeći ljepotu i vrijednost očinstva mlađim naraštajima.“

„Dok slavimo Gospodina štujući našega Parca sv. Vlaha zasigurno će mnogi uputiti svoje molitve u tišini svoga srca tražeći da Bog, dobri Otac, pogleda na potrebe svoje djece i usliši im molitve. Nemojmo zaboraviti, Krist je prisutan ondje gdje se moli, jer sam je obećao: ‘Jer gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja među njima’ (Mt 18, 20)“, poručio je biskup Glasnović spominjući riječi molitve kojima je otvoren početak Godine molitve uoči Jubileja 2025. godine. Ta molitva spominje vjeru, nadu i ljubav te glasi: „Oče, koji si na nebesima, daj da vjera koju si nam darovao u svome Sinu Isusu Kristu, našemu bratu, i plamen ljubavi izlivene u naša srca po Duhu Svetom, obnove u nama blaženu nadu u dolazak tvoga Kraljevstva. Udijeli, molimo, da milost Jubileja oživi u nama, hodočasnicima nade, čežnju za nebeskim dobrima, te na cijeli svijet izlije radost i mir našega Otkupitelja“.

Biskup je također naveo bogatu baštinu molitvenih načina i izričaja Majke Crkve u kojoj svaka osoba može naći duhovnu hranu svojoj duši. Što god izabrali, neka naše srce bude otvoreno Božjoj milosti, poručio je.

Pozivajući na štovanje i nasljedovanje nebeskoga zaštitnika „koji je znao moliti i otvoriti svoje srce nebeskom Ocu“ dubrovački biskup je poželio da poput Njega i mi zavolimo Isusa Krista i sve bližnje s kojima nas Bog povezuje. Zaključio je rečenicom koju često ponavlja: Neka nam ništa ne bude važnije od Krista! i tradicionalnim dubrovačkim pozdravom: Živio sv. Vlaho!“

U sklopu ceremonije otvaranja biskup je na početku pročitao Laus, a rektor zborne crkve sv. Vlaha don Ivica Pervan nakon nagovora je pročitao pozdrave koje su Dubrovčanima za Festu uputile razne osobe iz domovine i inozemstva, a posebice pomorci s brodova na kojima plove po morima diljem svijeta. Djeca su na blagoslov prinijela plodova zemlje i golubice koje je biskup uz sveopću radost i oduševljenje pustio na slobodu. Festanjuli Perica Baletić i Vladimir Buć podigli su barjak sv. Vlaha na standal dok su okupljeni pjevali himnu sv. Vlaha čime je završila svečanost otvorenja Feste sv. Vlaha 2024. godine. U gradskom portu Dubrovački trombunjeri pucnjima su oglasili otvorenje Feste, a vjernici su nagrnuli u Parčevu crkvu na grličanje.

Na otvorenje Feste, uz predvoditelja središnjeg euharistijskog slavlja zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića, pristigli su splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Zdenko Križić, šibenski biskup Tomislav Rogić, hvarski biskup Ranko Vidović, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić, splitsko-makarski nadbiskup u miru Marin Barišić i šibenski biskup u miru Ante Ivas. Nazočili su i tajnik Apostolske nuncijature Alvaro Ernesto Izurieta Y Sea kao i generalni tajnik HBK Krunoslav Novak te propovjednik trodnevlja prior dominikanca fr. Tomislav Kraljević.  Posebno zanimljiv gost svakako je svećenik Savio Leonardo Viegas, iz crkve Sao Braz u Gandaulimu, u indijskoj Goi gdje se također štuje sv. Vlaho. Radost otvorenja Parčeve feste s okupljenima su podijelili i svećenici Srpske pravoslavne Crkve kao i predstavnici drugih vjerskih zajednica.

Otvorenju Feste nazočili su također predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora zastupnik Andro Krstulović Opara, izaslanik predsjednika Vlade RH ministar Branko Bačić, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ministrica Kulture i medije Nina Obuljen Koržinek, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, državni tajnici, veleposlanici, rektori, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić sa suradnicima, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica te drugi zastupnici u Hrvatskom saboru, župani, gradonačelnici, vijećnici i drugi uzvanici.