Dubrovački biskup Roko Glasnović pozdravio je sve okupljene i čestitao svima koji slave imendan. U misi u molitvama, rekao je biskup, na poseban način su prisutne sve naše obitelji, osobe s različitim životnim teškoćama, bolesne, nemoćne i osamljene. Upravo takvim osobama Isus je bio blizu. „Ne bojte se, niste sami. Krist traži baš vas, suosjeća s vama, uvijek je blizu ljudske patnje. Svakog prima otvorenih ruku i otvorenog srca koje je milosrdno i ima smilovanja za svakog čovjeka“, poručio je dubrovački biskup. Naglasio je i ljepotu molitve Očenaša koja nas sve povezuje i čini braćom i sestrama.

Nadbiskup Zgrablić u propovijedi je govorio o intenziviranju molitve u kontekstu nedavno otvorene Godine molitve za cijelu Crkvu ususret Jubileju 2025. te promišljao o ulozi molitve u životu sv. Vlaha kao i današnjih obitelji i vjernika.

Godina molitve

Spomenuo je kako je papa Franjo Nedjelju Božje riječi, 21. siječnja 2024., nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja, objavio da je toga dana počela Godina molitve, ususret Svetoj godini – Jubileju 2025. Sveti Otac je tom prigodom pozvao vjernike diljem svijeta na intenzivniju molitvu tijekom priprave za Svetu godinu, čije je geslo „Hodočasnici nade“. „Idući mjeseci,“ rekao je tom prigodom Sveti Otac, „dovest će nas do otvaranja Svetih vrata, čime ćemo započeti Jubilej. Molim vas da intenzivirate svoju molitvu da biste se dobro pripremili za proslavu tog milosnog događaja i iskusili snagu Božje nade. Zato danas započinjemo Godinu molitve, odnosno godinu posvećenu ponovnom otkrivanju velike vrijednosti i nasušne potrebe molitve u osobnom životu, u životu Crkve i svijeta.“

Nadbiskup je objasnio i značenje jubilarne ili svete godine koje se obilježavaju, počevši od XIV. stoljeća, svakih dvadeset i pet godina. „I ova Jubilarna godina 2025. koja je pred nama može imati važnu ulogu na duhovnom, crkvenom i društvenom području i za nas“, poručio je mons. Zgrablić.

Papa Franjo o „velikoj simfoniji molitve“

Podsjetio je na Papinu viziju Godine molitve za koju je još 2022. kazao kako želi da ona postane „velika simfonija molitve“. Papa je tada rekao: „Sveti narod Božji živio je ovo slavlje kao posebni milosni dar sadržan u oproštenju grijeha, osobito potpunom oprostu, izričaju punine Božjeg milosrđa… U ovo vrijeme priprave već sada me veseli pomisao kako bi se godina koja prethodi jubilarnom događanju, 2024., oblikovala u veliku ‘simfoniju’ molitve. I to ponajprije kako bi nas ponovno obuzela želja biti u Gospodinovoj nazočnosti gdje ga slušamo i klanjamo mu se. „Molitva koja zahvaljuje Bogu na mnogim darovima njegove ljubavi prema nama i molitva hvale za cjelovito njegovo djelo stvaranja, koja uključuje obvezu svakoga djelatno i odgovorno uključiti se u njihovo očuvanje. Molitva kao glas ‘jednog srca i jedne duše’ (usp. Dj 4,23) koji se razliježe u solidarnosti i podjeli svakodnevnog kruha. Molitva koja omogućuje svakom muškarcu i ženi ovoga svijeta obratiti se jedinome Bogu kojem mogu izraziti sve što je u tajnama njihova srca. Molitva koja je put i škola koja vodi prema svetosti, koja usmjerava i živi kontemplaciju i djelovanje. Dakle, godina intenzivne molitve u kojoj će se otvoriti srca kako bi primila obilje milosti, tvoreći od ‘Oče naša’, molitve koju nas je naučio Isus, program života svakog njegovog učenika.“

Otkriti veliku vrijednost molitve

Povezao je to sa sudjelovanjem na Festi sv. Vlaha na kojoj svi, „hodočasnici nade“, po zagovoru sv. Vlaha upućuju svoje vapaje da bi zadobili snage biti Božji ljudi kao što je to bio sv. Vlaho i svi drugi sveci koji su predano i bezuvjetno „Bogu živjeli“ (usp. Gal 2,19), nasljedujući Krista koji je Put, Istina i Život (usp. Iv 14,5).

„Želimo, također, da naša zajednička molitva tijekom proslave Feste sv. Vlaha bude snažan poticaj svakom od nas da otkrijemo veliku vrijednost i nužnost molitve za duhovni život svake osobe, duhovnu obnovu naših obitelji, našega naroda i cijele Crkve“, poručio je nadbiskup navodeći ulogu vjere, nade i ljubavi na tom putu prema vječnom životu „u kojem sv. Vlaha u vjeri i nadi promatramo“.

Nadalje je zadarski nadbiskup kao najljepšu molitvu istaknuo „euharistijsku simfoniju“ i dodao kako se okupljeni na ovoj misi danas pridružuju „onom mnoštvu hodočasnika i štovatelja svetog Vlaha koji su nam prethodili u životu i vjeri te kroz dugi niz stoljeća u ovom Gradu života, vjere, duha, slobode, kulture i mnogolike ljepote, nastavljamo molitvu slavljenja i hvale“. Potkrijepio je te misli iskustvom molitve iz 50. poglavlja Knjige Sirahove.

Molitva potiče čovjeka na činjenje dobra

„Duh molitve je ozračje kršćana koji nas povezuje s Bogom i čovjekom kao i svim Božjim stvorenjima. Kršćanska molitva i djelovanje međusobno su usko sjedinjeni i prožeti. Oni tvore nerazdvojivi dio kršćanskog identiteta. Molitva uvijek čovjeka animira na djelovanje po uzoru na Isusa Krista koji je ‘prošao zemljom čineći dobro’ (Dj 10,38), donoseći svjetlo u srca u kojima je vladala tama (usp. Isto)“, poručio je nadbiskup Zgrablić te nastavio govoriti o iskustvu molitve u životima svetaca.

Kazao je kako sveci po molitvi koja je bitan dio njihova života i identiteta, drže usmjereno srce tamo gdje je pravo i vječno dobro. Sveca ništa ne odvaja od onog najvažnijeg – Boga i njegove ljubavi, njegove Istine i Života. Božja ljubav bitni je element svakog života i svetosti. Sve što su sveci činili u životu, činili su zbog Božje ljubavi koja je u njima živjela, po Božjoj milosti i snazi Božjoj koja je u njima djelovala, ustvrdio je propovjednik. Pojasnio je kako sveci i nadalje djeluju Božjom milošću koja se ne mijenja protekom vremena, oni su uvijek suvremeni. „Oni su slični zrakama sunca koje, prenoseći svjetlo i toplinu, oživljavaju zemlju, obasjavaju je uvijek na isti način svjetlom i toplinom Sunca. Sunce je uvijek isto, zrake uvijek prenose njegovu svjetlost, ali svaki put svjetlost, iako ista, ima drugi učinak u vremenu i životu.“

Molitva pomaže smjestiti svoje srce tamo gdje je njegovo pravo mjesto

Zadarski nadbiskup je zatim istaknuo: „Molitva je način da poput svetog Vlaha i mi svoje srce smjestimo tamo gdje je njegovo pravo mjesto i gdje nalazi jedino puno zadovoljstvo – u Bogu, u Ljubavi, kako bismo sami postali ‘zrake sunca’ i svijetu donosili svjetlo i toplinu.“ Naveo je i misao pape Benedikta XVI.: „„Molitva je poput otvorenog prozora koji nam omogućuje svoj pogled usmjeriti k Bogu, ne samo da se podsjetimo na cilj prema kojem idemo, već također zato da dopustimo da Božja volja prosvjetljuje naš zemaljski put i pomaže nam snažno ga i zauzeto živjeti.“

U nastavku propovijedi mons. Zgrablić je spomenuo neke detalje života sv. Vlaha koji je kao liječnik pomagao i liječio bolesne, a kao biskup nastavio raditi na iskorjenjivanju stvarnosti koje su zarobljavale ljudsko srce i držale ga daleko od istine o Bogu, čovjeku i svijetu zbog čega je preminuo kao mučenik.

„Sveti Vlaho, kao i svaki drugi svetac, čovjek je svoga vremena i svojim životom i radom prenosio je svjetlo evanđelja prema okolnostima onog vremena“, kazao je mons. Zgrablić i nastavio: „Okolnosti i načini života se mijenjaju, ali svjetlo i istina Evanđelja ostaju uvijek iste. Ne mijenja se Božja istina, ni milost koja je djelovala u svecima protekom vremena. Mijenjaju se samo oblici ljudskog života i misli i načini njihova očitovanja.“ Dodao je i kako su sveci uvijek suvremeni jer žive s Bogom, u vječnoj sadašnjosti, u punoj Istini i Životu, milosti i svetosti. „Iz vječnosti nam sveci prenose svjetlost Božju koja obasjava tmine našega života i raspršuje mrak naših lutanja, kako bismo dospjeli do punine Istine, do onog najizvrsnijeg, do spoznanja Isusa Krista, radi kojega se isplati i sve izgubiti i, u usporedbi s njime, zajedno sa svetim Pavlom, sve možemo smatrati otpadom (usp. Fil 3,8).“

Mnogima molitva nije integralni dio života

Potom se predvoditelj slavlja osvrnuo na današnje vrijeme i kulturu te odnos prema molitvi i drugim kršćanskim vrijednostima rekavši: „Svjesni smo da živimo u vremenu i kulturi kada su božanske datosti, tradicionalne kršćanske vrijednosti i moralni temelji dovedeni u pitanje. Mnogima molitva nije svakodnevni integralni dio života. Nekima ona, kako misle, nije ni potrebna. Čovjek se danas predstavlja i nameće kao gospodar života i smrti. Njemu se prepušta odlučivanje što je moralno dobro ili moralno neprihvatljivo. Pojedincu se prepušta da odlučuje o svojim biološkim datostima. Relativizira se poimanje svetosti braka i obitelji. Ne njeguje se dovoljno ljepota i vrijednost života. Nameće se oblik tolerancije koji niječe ili skriva kršćanski identitet i kulturu. Promovira se ‘diktatura relativizma’, kako kaže papa Benedikt XVI., koji ostavlja čovjeka zbunjenog i podložnog svakolikoj manipulaciji. Nameće se kult tijela, ljepote, užitka i zabave, koji čovjekovo srce ostavlja praznim. Čovjek današnjice radije prihvaća razna praznovjerja i slijepe sile koje određuju njegov život, od Božje Objave u Isusu Kristu i plana njegove ljubavi i spasenja. Čovjek današnjice tako tapka u mraku svojih odluka, umjesto da se osloni na sigurne korake na koje nas je Bog u Kristu uputio i koje su nam svojom krvlju zasvjedočili sv. Vlaho i toliki drugi mučenici i sveci kroz dugu povijest Crkve.“

Istaknuo je kako „život koji nije utemeljen na Bogu i čovjekovom odnosu s Njime, a to se odnosi na pojedinca, obitelji i cijeli narod, nema svoje perspektive“.

Neka nas ne obuzme ‘mondanizam’

Ustvrdivši kako život svetoga Parca i Festa sv. Vlaha glasno pozivaju da po molitvi, u Godini molitve i Jubilarnoj godini, „učvrstimo svoj život u nauku Evanđelja, kako nas ne bi obuzeo duh ovoga svijeta – ‘mondanizam’, kako ga naziva papa Franjo, koji nam se snažno i silom nameće i ne prihvaća Evanđelje; duh koji nas udaljuje od Boga, a na taj način i od nas samih, koji smo stvoreni na Božju sliku (usp. Post 1,27), koji se zovemo i jesmo djeca Božja po Duhu Svetom koji nam je darovan (usp. Rim 9,9), koji nismo ‘otkupljeni nečim raspadljivim, srebrom ili zlatom, nego dragocjenom krvlju Krista’ (1 Pt 1, 18 -19), Božjega Sina“, nadbiskup je uputio na primjere svetaca mučenika od sv. Vlaha do suvremenih mučenika hrvatskog naroda i drugih svetaca i blaženika koji su „zvijezde su na nebu“, kako svece i blaženike naziva papa Benedikt XVI., i koji pokazuju istinske vrijednosti i put života u sadašnjosti, budućnosti i vječnosti.

Zadarski nadbiskup propovijed je zaključio mislima i željom starih Dubrovčana uklesanim na latinskim jeziku na istočnom ulazu u Grad, sa strane Ploča. U hrvatskog prijevodu taj natpis glasi: „Daleko vam kuća, divljaci! Nikoga se ne boji ova tvrđa, koju grije dah svetoga starca!“.

Liturgijsko pjevanje na svečanoj misi predvodili su Mješoviti katedralni zbor ojačan zborovima Župe Svetog Križa iz Gruža i Župe Presvetog Spasitelja iz Mokošice, a zborovima je dirigirala Petra Potrebica uz orguljašku pratnju Marka Palčoka. Pjevana je Hrvatska pučka misa fra Iva Perana.

Misna čitanja čitali odnosno otpjevali Mirjana Vidojević, Luka Šerić i Ivan Fabris, a evanđelje je navijestio đakon Splitsko-makarske nadbiskupije don Robert Pudar.

Zazive molitve vjernika izrekli su dominikanski bogoslov Karlo Luka Kvesić i kandidatica sestara Franjevki od Bezgrešnog začeća s Danača Ana Dujić. Darove je prinijela obitelj Petre i Nikše Dubelja s četvero djece.

Nakon popričesne molitve generalni vikar Dubrovačke biskupije i rektor Zborne crkve sv. Vlaha mons. Ivica Pervan dao je upute za odvijanje procesije, a potom je okupljena vjernička zajednica iz sveg srca zapjevala Himan sv. Vlahu.

Kler i uzvanici na misi

Uz domaćeg biskupa i predvoditelja središnjeg euharistijskog slavlja na misi su koncelebrirali splitsko-makarski nadbiskup i metroplit Zdenko Križić, barski nadbiskup i apostolski upravitelj susjedne Kotorske biskupije Rrok Gjonlleshaj, vrhbosanski nadbiskup i predsjednik BK BiH Tomo Vukšić, splitsko-makarski nadbiskup u miru Marin Barišić, hvarski biskup Ranko Vidović, šibenski biskup Tomislav Rogić, šibenski biskup u miru Ante Ivas, mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić, imenovani banjolučki biskup Željko Majić, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije preč. Krunoslav Novak, tajnik Apostolske nuncijature Alvaro Ernesto Izurieta Y Sea, provincijali te osamdesetak svećenika.

Nazočili su bili i pravoslavni svećenici s hercegovačko-zahumskim i primorskim episkopom vladikom Dimitrijem. Veliki broj redovnica iz raznih družbi kao i provincijalne poglavarice sudjelovale su na svečanoj misi uz izuzetno veliki broj vjernika, kako odraslih tako i djece i mladih, koji su pristigli na Festu iz župa s područja Dubrovačke biskupije. Mnogi od njih bili su u narodnim nošnjama svoga kraja uz svoje župne barjake, a također su sudjelovali bratimi raznih bratovština. Pristigli su i hodočasnici iz drugih dijelova Hrvatske i iz drugih zemalja. Uz ceremonijare don Davida Marjanovića i don Iva Markića da sve prođe u najboljem redu brinuli su se i festanjuli Feste sv. Vlaha 2024. Perica Baletić i Vladimir Buć te katedralni župnik don Marin Lučić.

Otvorenju Feste nazočili su brojni uzvanici iz društveno-političkog, kulturnog i javnog života, a među njima su bili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora zastupnik Andro Krstulović Opara, izaslanik predsjednika Vlade RH ministar Branko Bačić, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.