Buduća „Kariye džamija“ prethodno je 79 godina korištena kao muzej, izvijestila je u petak, 9. veljače novinska agencija Fides. Crkva, smještena na sjeveroistoku starog središta grada, smatra se jednim od najvažnijih primjera bizantske sakralne arhitekture u svijetu.

Kao što se ranije dogodilo s Ajom Sofijom (grč. Ἁγία Σοφία), turska vlada pod predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom najavila je u kolovozu 2020. da će ugovor iz 1958. o korištenju crkve kao muzeja proglasiti nevažećim, kako je već odlučilo Državno vijeće.

Crkva Krista Spasitelja u polju (crkva Hora) poznata je u svjetskim razmjerima prvenstveno po mozaicima i freskama. Na tom mjestu je u 6. stoljeću nastao manastir, uz koji je u 12. stoljeću izgrađena crkva. Nakon osmanskog osvajanja Carigrada 1453. godine, crkva je od 1511. godine bila pretvorena u džamiju. Freske, koje između ostalog prikazuju utjelovljenje Krista kao spasitelja svijeta, bile su premazane vapnom, no nisu uništene.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata crkvu su opsežno restaurirali američki stručnjaci Thomas Whittemore i Paul A. Underwood s Američkog bizantskog instituta u Dumbarton Oaksu. Od 1945. je po nalogu tadašnjeg Ministarskog vijeća korištena kao muzej, a od 1958. kao državni muzej.

Odluka je u međuvremenu poništena. Freske ovoga puta neće biti prebojane, nego prekrivene posebno izrađenim crvenim tepisima, izvijestio je Vatican News.