U dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku okupili su se osnivači Udruge, dosadašnje vodstvo, bivši i trenutni članovi Udruge, organizacije i javne ustanove s kojim Skac surađuje kroz razne projekte.

Pokretačka snaga od samih početaka, Ana Marčinko ispričala je kako je došlo do nastanka dubrovačkog Skaca kao jednog od studentskih katoličkih centara u Hrvatskoj koje je sanjao i pokrenuo isusovac o. Luka Rađa. Prvi Skac je nastao u Zagrebu. Marčinko je kazala kako je njezin prijatelj Silvio Puljić smatrao da u svakom mjestu gdje ima sveučilište treba biti i Skac te su krenuli u osnivanje splitskog Skaca. „Ja sam tad prepoznala Skac kao mjesto gdje svaki mladi čovjek može pronaći svoje mjesto, razvijati talente, donositi nove ideje koje se onda mogu dalje razvijati i tako može nastajati nešto novo“, kazala je Marčinko, tada studentica teologije u Splitu. Ubrzo se morala vratiti u Dubrovnik kako bi sudjelovala u pripremama za Susret hrvatske katoličke mladeži (SHKM) 2014. godine. Taj skup mladih okupio je oko 1600 volontera od kojih 1450 srednjoškolaca i 150 studenta i mladih radnika što je bila početna pozicija za osnivanje Skaca u Dubrovniku te se pristupilo tome. Dubrovački Skac je utemeljen 14. srpnja 2014. godine.

Marčinko se osvrnula zatim na proteklih deset godina i spomenula razne projekte koje je dubrovački Skac provodio i koji su oblikovali one koji su u njima sudjelovali, ali i kojima su oni doprinosili dobrobiti svijeta i grada. Istaknula je kako se danas ponosi onim što je Skac činio, bez ijednog zaposlenog i s brojnim volonterima. Ako smo jedno mlado srce uspjeli pokrenuti na razumijevanje potreba ljudi oko sebe, vrijedilo je, zaključila je Marčinko.

Ključni sudionik u počecima dubrovačkog Skaca i projekta M-ljetovanje te osoba koja je dugo godina pratila Skac Du u duhovnom rastu, don Hrvoje Katušić u svom obraćanju istaknuo je kako je za mlade ljude karakteristično da imaju snove kojima bi mijenjali svijet da postane ljepše mjesto za život. U Crkvi novi val svježine donose novi pokreti, a u civilnom društvu u sektoru udruga mladi se okupljaju oko svojih snova kako bi činili nešto dobro za društvo. „Skac je san jednog čovjeka, čovjeka koji je htio mijenjati društvo u kojem je živio, o. Luke Rađe“, kazao je don Hrvoje te nastavio govoriti o počecima Skaca iz svoje perspektive.

Prvi veliki projekt kojeg je Skac preuzeo na sebe je organizacija M-ljetovanja. Opisao je svoje iskustvo kampiranja na Modravama koje je na njega ostavilo jak dojam i promijenilo njegov svećenički život. Teško je to prenijeti riječima, ali svi koji su to prošli znaju o čemu govorim, kazao je. Spomenuo je i o. Iku Mandarića koji je želio osnovati Modrave 2 te su mu pomogli tražiti prikladan prostor na području Dubrovačke biskupije. Nisu ga našli i bili su odustali, no onda im je jedna osoba predložila upravo ono što im je trebalo – polje Bobovište na otoku Mljetu. Katušić je opisao i mnoge druge poteškoće s kojima su se susretali dok su uspjeli pokrenuti duhovno-edukativno-ekološki program za mlade na Mljetu. Sada se M-ljetovanje održava u četiri ljetna termina, na svakom terminu sudjeluje 20 djevojaka i 20 mladića te dvadesetak volontera kao i duhovnici. Kroz proteklih deset godina oko 1400 studenata iz Hrvatske i inozemstva sudjelovalo je na M-ljetovanju te tridesetak svećenika koji su jedan ili više tjedana preuzimali ulogu duhovnika.

Katušić je čestitao svima koji su od prvog dana uključeni u Skac i njegove programe. „Neka vam Bog da hrabrosti da uključujete nove ljude i da nastavite sanjati“, poručio je.

Skac Du je do sada imao četiri predsjednika. To su Martina Barkiđija, Tomislav Tomičić, Marija Šarić i aktualna predsjednica Magdalena Katušić, koja se obratila okupljenima. „SKAC ulazi u ljude, teško je to opisati onima koji nisu u njemu“, kazala je i istaknula kako joj je drago služiti drugima. Zahvalila je svima te uime Skaca izrekla neke posebne zahvale, osobito dubrovačkim biskupima i svima koji im pomažu. Podijelila je prigodne zahvalnice predstavnicima civilnih i crkvenih institucija koje ih podržavaju kao i osnivačima dubrovačkog Skaca, dosadašnjim predsjednicima i potpredsjednicima udruge te predstavnicima SKAC-a iz Zagreba, Splita, Osijeka.

Pjesmom je susret obogatio Trio Lirio, koji je također počeo u dubrovačkom Skacu. Sudionici su imali prigodu pogledati videouradak koji je sažeo djelovanje SKAC-a u njegovih prvih deset godina postojanja. Osim Skaca Du, desetu obljetnicu početka djelovanja ove godine slave dva njegova najveća projekta: M-ljetovanje i 72 sata bez kompromisa. Moderator večeri bio je Mislav Ćimić.

Na svečanosti obilježavanja 10. obljetnice Skac Du sudjelovalo je i generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. Ivica Pervan.

Studentski katolički centar Dubrovnik (Skac Du) je neprofitna udruga civilnoga društva koju vode mladi vjernici katolici uz pratnju svećenika duhovnika, omogućujući svojim vršnjacima – studentima i mladim radnicima Dubrovnika formaciju kroz duhovne i edukativne programe, volontiranje i zabavni sadržaj. Skac Du je nastao po uzoru na dvije slične udruge Skac Palma (Zagreb) i Skac Split koje već dugi niz godina uspješno rade sa studentima u dva najveća hrvatska grada. Udruga je osnovana s ciljem pružanja podrške mladima u razvijanju njihovih talenata i vještina te praćenjem njihovoga osobnog rasta, sa željom za aktivno uključivanje u društvo. Skac Du je, ukratko, „platforma” otvorena svim mladim ljudima i svemu onome što oni nose u sebi: kreativnost, mladenačku energiju, ideje. U Skacu su mladi idejni tvorci, realizatori i ciljana skupina svakoga programa.

Kroz godine svoga rada, dobitnik je i četiri nagrade za razvoj i promociju volonterstva na području Dubrovnika i to kao organizator „Organizator volontiranja” 2015. i „Organizator volontiranja” 2023. te njegovi volonteri i članovi kao pojedinci „Koordinator volontera” 2016. godine i „Koordinator volontera” 2023. godine. Organizator je i dvaju velikih programa „M-ljetovanje” i „72 sata bez kompromisa” koji okupljaju svake godine preko 300 sudionika/volontera po programu.

„72 sata bez kompromisa” je međunarodni volonterski program koji ima za cilj potaknuti mlade ljude da stave svoje vrijeme i talente na raspolaganje najpotrebnijima u društvu. Tako su kroz zadnjih deset godina u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji aktivnog provođenja projekta obnovljeni i osposobljeni mnogi životni prostori naših najugroženijih sugrađana, provedene razne ekološke akcije, te ostvarena suradnja s mnogim udrugama i institucijama koje rade s najranjivijim skupinama.