Misu u staroj crkvi predslavio je, uz koncelebraciju sedam svećenika, među kojima je bio i župnik domaćin don Davor Klečina, banjolučki biskup mons. Željko Majić. U homiliji je govorio o tome kako su na današnji dan 1941., vraćajući se uskotračnim vlakom Šipad s hodočašća Sv. Ani u  Kosovu pokraj Knina, u mjestu Trubar kod Drvara, na tromeđi  Bosne, Dalmacije i Like, okrutno ubijeni hodočasnici zajedno sa svojim župnikom vlč. Waldemarom Maximilijanom Nestorom.

„Ustanici“ bez milosti

„Dakako, bez milosti, bez suda i ukopa, bez križa i spomena. Tijela su im bačena u jamu Golubnjaču. Sa sobom nisu imali nikakva oružja osim krunice u ruci koju su pobožno sa svojim župnikom putem molili za svoju djecu, za svoje obitelji i mir u svijetu, tumačio je propovjednik dodavši kako to, nažalost, nisu bili jedini zločini, jer su tzv. ustanici istoga dana izvršili masovni pokolj u susjednoj Lici te nešto kasnije i nad muslimanima u Kulen Vakufu, da bi u desetak dana nastavili s progonima i ubojstvima vjernika župe Bosansko Grahovo i Krnjeuša“, rekao je mons. Majić.

Dodao je kako su u Bosanskom Grahovu, župnika vlč. Jurja Gospodnetića najprije okrutno mučili te nabili na ražanj i pred njegovom majkom živoga ispekli, podsjetivši, također, kako je u to isto vrijeme ubijeno i više od 200 vjernika grahovske župe, a u župi Krnjeuši ubijen je župnik vlč.  Krešimir Barišić zajedno s više od 250 vjernika među kojima su bila i tri sjemeništarca – pripravnika na svećeništvo.

„I ove ćemo dvije mučeničke obljetnice, ako Bog da, obilježiti: u Grahovu sutra, 28. srpnja svetom misom u 12 sati, a u Krnjeuši, 9. kolovoza svetom misom u 11 sati“, kazao je biskup, dodavši kako se, nakon ovih strašnih zločina, „činilo sve da se krvavi tragovi prekriju: crkve su u potpunosti razorene, groblja preorana, vjernicima koji su preživjeli nije omogućen povratak na vlastita ognjišta, a njihova imovina podijeljena novim vlasnicima“.

Neki i danas slave „Dan ustanka“

„Čak su uništili i gruntovnice kako se ne bi moglo dokazati tko je izvorni vlasnik kuća i posjeda, a ovaj dan proglasili su Danom ustanka naroda i narodnosti Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji će, na žalost, i danas pojedinci nerazumno obilježavati“, upozorio je.

Biskup Majić je naglasio kako se često može čuti da je Banjolučka biskupija – Biskupija mučenika te da „tu svijest o mučeničkoj Biskupiji potvrđuju i podatci koje smo čuli na početku ove propovijedi i napose ova spomen slika u koju su utisnuti likovi 35 svećenika, redovnika i jedne sestre redovnice koji su djelovali na području Banjolučke biskupije: 26 ubijenih u II. svjetskom te 8 svećenika i jedna redovnica u Domovinskom ratu.

„Unatoč nastojanjima da se dođe do svake žrtve ratova, još nemamo točan broj ubijenih vjernika kojih, na žalost, nije mali broj. Ako tomu dodamo da je prije posljednjega rata, što potvrđuje i popis pučanstva iz 1991., u Banjolučkoj biskupije bilo oko 120 tisuća vjernika, a da ih je danas, što zbog ratnih ubijanja, a najviše zbog ratnih i poratnih progona, nešto više od 23 tisuće, onda ovu tvrdnju teško da će itko razuman osporiti. Za četiri svećenika ubijena in odium fidei – iz mržnje prema vjeri, Sveta Stolica je već 2014.,  dala odobrenje – nihil obstat za pokretanje dijecezanskoga postupka za proglašenjem blaženim. U pripremi smo da dobijemo odobrenje i započne proces i za žrtve, svećenike i redovnicu, iz Domovinskoga rata“, izvijestio je, pojasnivši kako se poticaj za ovaj kanonski čin, uz to što je iz opisa njihova mučenja jasno da su ubijeni iz mržnje prema vjeri, nalazi u njihovu krjeposnom životu, odlučnosti da poput sv. Ignacija Antiohijskoga i oni postanu hranom zvijeri kako bi prispjeli Bogu.

Iz ljubavi prema Kristu

„Tako vlč. Nestor, iako je bio upozoren na opasnost, svijest dužnosti – da njegovi župljani u nedjelju ne bi ostali bez svete mise – bila je u njemu jača te se odlučuje na opasno putovanje na kojemu se na najizvrsniji način sjedinio sa svojim Otkupiteljem“, naglasio je propovjednik te podsjetio kako isto tako i njegovi sudrugovi u mučeništvu, vlč. Juraj Gospodnetić i vlč. Krešimir Barišić, iz ljubavi prema Kristu i povjerenom narodu Božjemu, nisu napuštali svoje poslanje i svećeničko služenje unatoč tolikim pozivima da se sklone dok pogibao ne mine.

Pjevanje na misnom slavlju predvodile su sestre služavke Malog Isusa iz Žabljaka kod Livna. Misi su nazočili i predstavnici vlasti iz Hercegbosanske županije: premijer Ivan Vukadin i predsjednik Skupštine Jozo Ćosić te konzul Republike Hrvatske u Livnu Tomislav Vrdoljak.

Nakon mise položeni su, uz molitvu, vijenci pred spomen-križem poginulih branitelja.