Kardinal Arborelius je u Plavoj crkvi, u kojoj počivaju svetičine relikvije, predslavio misu po izvanrednom obliku rimskog obreda. U propovijedi je govorio o važnosti žrtve te, po potrebi, i mučeništva u današnjemu sekulariziranome društvu.

Zahvalio je i za hrvatsku prisutnost u crkvi koja je inače odredište velikoga godišnjeg hodočašća Hrvata u Skandinaviji.

Petnaeststoljetnom crkvom od 16 . stoljeća upravlja luteranska zajednica, to jest, nacionalna Švedska Crkva, a dan preminuća sv. Brigite je jedan od rijetkih dana u godini kada su švedskoj katoličkoj zajednici dopuštena liturgijska slavlja.

Plava crkva opatije u Vadsteni jedno je od najvećih srednjovjekovnih zdanja u Švedskoj. Naziv je povezan s plavičastom bojom kojom odsijeva kada ju se promatra iz daljine. Izgrađena je prema naputcima sv. Brigite koja je u oporuci uputila graditelje da crkvu ne smiju izgraditi od cigle nego od glatkoga kamena. Crkva je izgrađena pod vodstvom njezine kćeri, sv. Katarine Švedske. Sadašnji jednostavni izgled koji ima od 19. stoljeća također je povezan s uputama sv. Brigite koja je zahtijevala da zidovi ostanu neurešeni.

Uz relikvije sv. Brigite i Katarine, u crkvi počivaju posmrtni ostatci brojnih švedskih vladara.

U Švedskoj se katolicima izjašnjava jedan posto stanovnika među kojima je oko 20 tisuća vjernika hrvatskog podrijetla. Hrvati se okupljaju u četirima misijama – u Göteborgu, Jönköpingu, Stockholmu i Malmöu.