Broj se otvara naslovnicom koju nosi ilustracija čašćenja Tijela i Krvi Kristove ulicama Pariza Eugèna Damblansa, objavljena 1926. godine u katoličkom francuskom listu „Le Pèlerin“ uz prigodni tekst o zaštiti Euharistije kao svetinje nad svetinjama nakon olimpijskoga incidenta.

U fokusu novoga broja je problem kocke koja sve više razara hrvatsko društvo što su prepoznali i hrvatski biskupi, koji su na zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije u travnju upozorili na agresivnost reklama za klađenje i igre na sreću. U borbu protiv kocke aktivnije se treba uključiti i država sa strožim zakonima, upozorava o toj temi adiktolog dr. Luka Maršić s dugogodišnjim iskustvom liječenja ovisnosti o kocki.

Uz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti sugovornik središnjega intervjua je Tomica Bajsić, koji je u ratu prošao neka od najtežih bojišta, a u miru se ostvario kao pjesnik. „Mnogi nisu željeli stajati po strani suočeni s oklopno-mehaniziranim jedinicama JNA koje su krenule u rat za veliku Srbiju na ruševinama Jugoslavije. Ostavili smo svoje životne planove, škole i fakultete, radna mjesta – ne samo u Hrvatskoj, nego i u zemljama gdje živi hrvatska dijaspora – kako bismo zadnjemu udaru repa totalitarnoga zmaja stali na kraj“, rekao je Bajsić o svojim ratnim danima. Svjedoči i o „zahvatima“ kardinala Franje Kuharića i bl. Alojzija Stepinca te govori o ratu u Ukrajini i snazi koju umjetnost ima u očuvanju istine o ratnim zbivanjima.

Ove godine slavi se 30 godina otkako je na brdu iznad Slavonskoga Broda, koje su stoljećima ispunjavali čokoti osunčanih vinograda, u Brodskom Vinogorju, nastala Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije koju prikazuje ovotjedna reportaža. Župa je osnovana i kao zavjet na kraju Domovinskoga rata s ciljem moliti za grad Brod i brodski kraj s jedne i druge strane Save. U župi koja bdije nad gradom ranjenim u ratu živi razgranato stablo aktivnih župnih zajednica.

Glavni orguljaš augustinske crkve u Würzburgu Hans-Bernhard Ruß, koji je nedavno na orguljama zagrebačke crkve sv. Marka održao koncert, govori o liturgijskoj ljepoti „kraljice instrumenata“.