Susret je započeo molitvom Trećeg časa, a potom je predstojnik Ureda Ivica Žuljević pozdravio prisutne ravnatelje, zahvalio im za sudjelovanje te poželio plodonosan rad. Poseban pozdrav uputio je umirovljenom požeškom biskupu Antunu Škvorčeviću, predsjedniku Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje, kojem je to bio ujedno i oproštajni susret s ravnateljima u navedenoj službi. Predstojnik je zahvalio biskupu za svu podršku koju je pružao Nacionalnom uredu za katoličke škole i njegovim djelatnicima te ravnateljima i odgojno-obrazovnim djelatnicima.

Potom je biskup Škvorčević uputio prigodnu riječ ravnateljima, pojasnivši ponajprije da on vrši službu predsjednika Vijeća HBK za odgoj i obrazovanje dok ne bude izabran novi na plenarnom zasjedanju HBK sredinom mjeseca studenog ove godine. Kazao je da s posebnom srdačnošću i zahvalnošću pozdravlja vodstvo Nacionalnog ureda za katoličke škole i sve ravnatelje, „koji su svojim djelovanjem ostvarili dragocjenu međusobnu povezanost u tako važnom služenju mladim naraštajima, i što ravnatelji  iz svoje svijesti crkvenosti unose u škole određenu toplinu vjerničkog srca, koje stvara odnose zajedništva Božjeg naroda u našim školama, međusobnog poštovanja i uzajamne potpore, što je u konačnici Božji dar, kako nas uvjerava apostol Pavao u naviještenom ulomku Trećeg časa o različitim darovima koje nam Bog daruje“.

Napomenuvši kako je njih Duh Sveti obdario darom ravnateljstva u Crkvi, biskup je protumačio da dar ili karizma nije nešto što pojedinac dobiva za sebe, nego je to uvijek dar za drugoga, za izgradnju zajedništva Božjeg naroda, i zato taj dar uvijek trebaju živjeti u krilu Crkvu. Potaknuo je ravnatelje da „kao voditelji jakih evangelizacijskih postaja u Crkvi – a to su naše katoličke škole – s pouzdanjem u Duha Svetoga radosno žive darovanost za druge“. Izrazio je zahvalnost što je mogao biti s njima suradnik na tako važnom evangelizacijskom poslanju, pomažući im da dokument pod naslovom Odredbe Hrvatske biskupske konferencije o katoličkim školama primjenjuju u svom svakodnevnom djelovanju. Kazao je da ga je u tom izazovnom i zahtjevnom nastojanju uvijek pokretala želja da što je više moguće bude ostvarena svrha i duh Odredbi. Podsjetio je da je iz spomenutog dokumenta proizašao i Nacionalni ured za katoličke škole, te da bez njegova djelovanja i koordinacije ne bismo mogli uspješno izgrađivati jedinstveni sustav katoličkih škola u Hrvatskoj u njihovu identitetu. Poručio je da ravnateljima u tom svom oproštajnom susretu želi staviti na srce tri stvari.

„Prvo djelatnicima u katoličkim školama, koji se u svojoj formaciji nisu pripravljali na rad u katoličkim školama, potrebno je trajno pomagati kako bi svoja stručna znanja i kompetencije povezivali s vjerom, i svjedočili djelo spasenja koje je Bog ostvario u Isusu Kristu. U tu svrhu poslužit će Program stručnog usavršavanja nastavnika i djelatnika u katoličkim školama, oblikovan u suradnji Nacionalnog ureda za katoličke škole i Hrvatskog katoličkog sveučilišta a  po rasporedu koji ove jeseni započinje u pojedinim gradovima i u određenim terminima“, rekao je. Potaknuo je ravnatelje da omoguće svim svojim djelatnicima da sudjeluju na navedenom formacijskom programu, jer se identitet katoličkih škola ostvaruje prvenstveno po identitetu vjere njihovih ravnatelja, nastavnika i djelatnika.

„Druga stvar je usko povezana s prethodnom, a odnosi se na nadopunu Kurikula propisanog od  Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske. Navedena nadopuna Kurikula nastoji povezati znanje koje u katoličkim školama posredujemo učenicima i vjeru, koja u znanstvenim spoznajama otkriva dimenziju onostranosti, najdublje povezanosti s Bogom, svjedočeći kako smisao svemu daje ljubav koju nam je Bog očitovao u Isusovu križu i njegovoj pobjedi nad smrću“, poručio je.

Naglasio je da vjera omogućuje pristup nadspoznajnoj razini stvarnosti, kako tumači apostol Pavao u poslanici Efežanima. „Time što vjera nadilazi mogućnosti naše ljudske racionalne spoznaje i znanost, ona nipošto nije nešto iracionalno kako to neki ljudi pokatkad krivo shvaćaju. Kad mi povežemo ono što je znanost dosegla, a to je uvijek djelomično, s onim što dohvaćamo vjerom i svjedočanstvom Crkve, promičemo  sintezu vjere i znanja, čija je cjelovitost važna za nas u osobnom životu, u svakodnevnom ophođenju jednih s drugima i s učenicima“, ustvrdio je biskup.

Treće pitanje koje je biskup Škvorčević povjerio ravnateljima jest Kurikulum i priručnici vjeronauka u katoličkim školama. Kazao je da po crkvenim dokumentima i po logici evanđeoskih vrijednosti koje uz znanje posreduju djeci i mladima u svim školskim predmetima, vjeronauk  ima središnje mjesto u katoličkim školama. „On u tim školama nije usvajanje znanja o vjeri, nego uvođenje mladih ljudi u život po vjere, nastojanje oko stjecanja iskustva vjere, duhovne izgradnje, po kojoj mladi čovjek nije zarobljenik jednodimenzionalnog pristupa, nego raste u cjelovitosti svoje osobe i osposobljuje za zrelog građanina koji evanđeoskim putem daje svoj doprinos društvu u kojem živi“, rekao je te istaknuo da je ozbiljna poteškoća što se nastava vjeronauka u katoličkim školama još uvijek odvija po Kurikulumu javnih škola, jer za sada ne postoji drugi. Spomenuo je da se dosadašnjom suradnjom Nacionalnog katehetskog ureda i Nacionalnog ureda za katoličke škole još nije uspjelo doći do vjeronaučnog kurikula za katoličke škole i priručnika, izrazivši nadu da će se to u skoroj budućnosti uspjeti ostvariti.

Na kraju je mons. Škvorčević obavijestio ravnatelje da je Hrvatska biskupska konferencija u srpnju 2023. predala Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske prijedlog novog Provedbenog Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o katoličkim osnovnim i srednjim školama, katoličkim vrtićima i učeničkim domovima, ali da Ministarstvo još nije dalo nikakav odgovor. Biskup je očitovao uvjerenje da Ministarstvo shvaća važnost i mjesto katoličkih škola u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske te da će uskoro dogovorno doraditi Prijedlog ugovora i potpisati ga. Zahvalio je ravnateljima za sva njihovu otvorenost, dobrohotnost i suradnju koju su mu proteklih godina iskazivali.

Uslijedilo je izlaganje profesora moralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu Vladimira Dugalića o temi „Novi izazovi za identitet katoličkih škola“. Na početku je uveo ravnatelje u sadašnju situaciju, istaknuvši da je za vrijeme II. vatikanskog koncila Europa disala kršćanski i optimistično, a danas treba biti svjestan da se situacija u potpunosti promijenila i da je zavladao individualizam i liberalizam. „Katoličke škole stoga trebaju tražiti odgovore na sadašnje stanje. S jedne strane imamo one koji se povlače u ‘svoju sigurnost’ i ne žele biti dio svijeta, drugi pak žele agresivno dovesti do promjene u društvu, a treći prihvaćaju promjenu na štetu svoje vlastite vjere“, poručio je. Izdvojio je put pape Franje koji sve poziva i od svih traži sinodalnost. „Ona podrazumijeva promjenu mentaliteta zajedništva i suodgovornosti – poziva na Crkvu koja je aktivna, misionarska kroz duh slušanja i uvažavanja. Zatim, Papa traži decentralizaciju Crkve i odgovornost spušta na niže instance, biskupije i svećenike. Time odgovornost za traženje odgovora na stanje u društvu dolazi i do katoličkih škola“, ustvrdio je. Na kraju je zaključio da učitelji moraju biti svjedoci vjere učenicima dodavši da katoličke škole ne mogu biti poput javnih škola jer kroz svoju interdisciplinarnost ističu svoj identitet usmjeren na učenike.

Zatim  su predstavljeni neki zajednički programi u školskoj godini 2024./2025. u organizaciji Nacionalnog ureda za katoličke škole: Stručni skup za tajnike i računovođe katoličkih škola 18. listopada 2024., Stručni skup za stručne službe katoličkih škola 8. studenoga 2024., Stručno usavršavanje – trajna formacija svih djelatnika katoličkih škola 15. ožujka u Sinju i 22. ožujka 2025. u Zagrebu, Smotra zborova katoličkih srednjih škola u Požegi 23. studenoga 2024., Sportska natjecanja katoličkih srednjih škola u Slavonskom Brodu 4. i 5. travnja 2025., Smotra zborova katoličkih osnovnih škola u Virovitici 10. svibnja 2025. te organizacija Svjetskog dana katoličkog odgoja i obrazovanja 29. svibnja 2025. godine.

Na dnevnom redu bio je potom Program stručnog usavršavanja nastavnika i djelatnika u katoličkim školama, koji je predstavio tajnik Nacionalnog ureda za katoličke škole Tomislav Buntak, upoznavši ravnatelje s organiziranjem prvog ciklusa predavanja, koji započinje u listopadu u Zagrebu. Zatim je psihologinja u Katoličkoj osnovnoj školi u Požegi Ana Matković prikazala ravnateljima Projekt „Vrlinama do zdravog razvoja učenika“, koji se od ove godine provodi u svim katoličkih školama u Hrvatskoj kao pilot projekt. U zadnjoj točki dnevnog reda susreta razgovaralo se o studijskom putovanju ravnatelja u Rim prigodom Jubilarne 2025. godine. Višednevnim putovanjem obuhvatio bi se posjet u nekoliko katoličkih osnovnih i srednjih škola i centara na sjeveru Italije. Susret je završio zajedničkim domjenkom.