Predsjednik Njemačke biskupske konferencije limburški biskup Georg Bätzing, u povodu objave smjernica pozvao je na promjenu perspektive. „Često vrlo aktivne i vitalne zajednice drugih jezika i obreda ne smiju se shvaćati kao vlastiti zasebni svjetovi, kao da nemaju ništa sa životom mjesne Crkve“, poručio je.

To vrijedi, naglasio je, za vlastito poimanje tih zajednica kao i za način na koji ih shvaćaju dijeceze i župe. „U istoj mjeri, ne smije se očekivati od vjernika drugih jezika i obreda da se kao pridošlice jednostavno uključe u već postojeće mjesne crkvene strukture“, dodao je. Svi su vjernici, nastavio je, „u smislu participativne i sinodalne Crkve pozvani sudjelovati sa svojom odgovarajućom pozadinom i onim što im je važno i vrijedno, sa svojom duhovnošću i svojim crkveno-kulturološkim pečatom, preuzeti odgovornost i na taj način zajednički činiti lice mjesne Crkve“.

Nove smjernice, izrađene tijekom procesa koji je trajao tri godine, usmjerene su na daljnji razvoj dušobrižništva u pet vidova. Cilj je jačanje svjesti o univerzalnosti Crkve, omogućavanje vlastitog prostora kao i prostora za interkulturalno susretanje i poticanje interkulturalnih sposobnosti. Cilj je također jednakopravno sudjelovanje vjernika neovisno o podrijetlu.

Prema navodima Njemačke biskupske konferencije, u Njemačkoj živi oko 3,4 milijuna katoličkih vjernika sa stranim državljanstvom. Njihov udio u ukupnom broju katolika porastao je u razdoblju od 2015. do 2024. godine s 13,4 na 16,7 posto. U nekim biskupijama, gotovo polovica vjernika ima migracijsku pozadinu, što znači da je riječ o useljenicima ili potomcima useljenika. U njemačkim dijecezama djeluje oko 500 zajednica drugih jezika i obreda. Većinom je riječ o poljskim, talijanskim, hrvatskim, španjolskim i portugalskim zajednicama.
Uz vjernike drugih jezika koji pripadaju zapadnoj Crkvi, u Njemačkoj djeluju i zajednice dvanaest različitih istočnih Crkava koje su punom jedinstvu s Katoličkom crkvom, ali liturgiju slave po vlastitim obredima i imaju vlastiti pravni poredak. Prema navodima Njemačke biskupske konferencije, najveće u Njemačkoj zastupljene katoličke istočne Crkve su Ukrajinska grkokatolička Crkva i Kaldejska katolička Crkva kojoj je sjedište u Iraku.