O temi: „Socijalno djelovanje ustanova Katoličke crkve i njihov doprinos društvenoj zajednici“ fra Tomislav Glavnik je – nakon što je naveo sva polja Caritasovog rada – rekao da ustanove Katoličke crkve u tom smislu možemo razdijeliti na dva područja djelovanja:

„Jedan je, svakako, institucionalizirani oblik pomoći koji se događa u Hrvatskoj putem mreže Caritasovih ustanova, a uz to treba još i pridružiti mnoštvo redovničkih, muških i ženskih, zajednica koje je na svoj način, pak, pomažu“, rekao je te nastavio:

„I ono što je možda današnjem čovjeku bitno napomenuti da u svem pružanju socijalnih ili drugih usluga te iste ustanove, iako čine dobro lokalnoj zajednici, bez izuzetka u cjelini plaćaju poreze i doprinose bez ikakvih olakšica. Ja bih rekao da je to još jedna dodana vrijednost koju Crkva kao takva čini današnjem društvu, a je li to pravedno ili nije, to neka drugi sude.“

Uz 17 biskupijskih i nadbiskupijskih Caritasa, u tome radu Caritasa, pribrojio je: 21 mušku redovničku zajednicu s 896 članova, 36 ženskih provincija s 2636 članica, 46 dječjih vrtića s 2986 mališana i 223 odgojiteljice, te sveukupno 25 katoličkih osnovnih i srednjih škola.

Tu su – spomenuo je među ostalim – i dvije caritasove ljekarne u Zagrebu, čiju godišnju dobit dalje ulažu, a samo na dnevnoj razini Crkva brine o 4229 osoba.

No, fra Tomislav ipak smatra da će sve više njihova prva zadaća biti – u vremenu digitalnog otuđenja – zagovaranje ljudi koji su u nepovoljnom položaju. Podsjećajući, pak, da je njihovo djelovanje prvotno u ljubavi prema bližnjemu, istaknuo je u više navrata i da Crkva svoje poslanje vrši neprofitno.

„I tu je ključ razumijevanja doprinosa socijalnih ustanova Katoličke crkve gdje dajemo sebe i svoje resurse za dobro čovjeka. Drugim riječima, za razliku od države i sekularnih aktera u društvenom sektoru, koji djeluju po ugovorima o učinku, Crkva ima radikalnija očekivanja ‘da ne ostavlja ljude u potrebi same’.“

Upravo i zbog te činjenice u današnjem društvu se baš postavljaju velika društvena očekivanja od Crkve, crkvene zajednice i svih onih koji se na posredan način čine ovisnima o Crkvi. Sve rečeno doprinosi kriteriju vjerodostojnosti za sve ostale vjerske zahtjeve i karakter same crkvene zajednice“, rekao je također.

Poručio je isto tako da se u današnjem društvu „dovoljno ne zna što sve Crkva čini, s jedne strane zbog naše neaktivnosti, a s druge strane jer nas uvijek potiče onaj duh Evanđelja u kojem kažemo da je ‘jedino Bog dužan vidjeti ono što mi ljudima činimo’“.

Predavanja je pratila i ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije s. Jelena Lončar.

Drugo predavanje održala je prof. dr. Ane Štambuk o temi ‘Cjeloviti pristup skrbi starijim i umirućim osobama u suvremenom društvu – komplementarnost znanstvenih spoznaja i nauka Katoličke crkve’ te donosimo njezin zaključak:

„Cjelovita skrb o starijim osobama i onima na kraju života u suvremenom društvu uključuje znanje o čovjekovoj prirodi koja je neraskidivo jedinstvo duhovnog i materijalnog, što je komplementarno s naukom Katoličke crkve.“

Navela je i da je potrebno educirati stručnjake – koji rade sa starijima – o duhovnim potrebama, a posebno njegovanju nade i ljudskog dostojanstva. Također „odgovoriti na različite potrebe starijih osoba moguće je kada stručnjak čezne u srcu, njegujući osobe, naći svoje prijestolje“.

Kao treća izlagala je pravnica i bioetičarka dr. Danijela Rupčić. Njezina tema bila je: ‘Temeljna ljudska prava i Katolička crkva pred izazovom takozvanih novih prava’.

Rekla je, uz ostalo: Sama svrha prava traži da se pri definiranju njegova sadržaja, ali i primjeni, sveobuhvatno ispune bitni kriteriji zadani trima aspektima: fenomenologijom, pravnom logikom i deontologijom.

„S fenomenološkog aspekta potrebno je dobro ispitati granice i sve učinke ljudskoga odabira i uključiti sve zahvaćene interese u svrhu izgradnje uređenoga pravnoga sustava. Tako, primjerice, iz diskursa o pobačaju ne možemo isključiti interese nerođenog djeteta“, rekla je ali i ustvrdila da se to danas čini.

Nastavila je: „Pravna logika zahtijeva pravnu opravdanost, postavlja standarde i odgovarajuće pravne procedure te traži poštivanje načela nekontradiktornosti koji sprječava uvođenje prava koja bi bila potiruća postojećim pravima ili samome razumu. Rodni identitet ne može supostojati sa spolnim identitetom jer su to dva međusobno potiruća prava, a deontologija jamči ispunjenje kriterija pravičnosti dobra. Ona produhovljuje pravo“, rekla je dr. Rupčić.

Ova je tema poslije predavanja potaknula raspravu zabrinutih pravnika, kanonista  i odvjetnika, pa podsjećamo i na profesoričine riječi iz izlaganja da je „izdizanjem pobačaja na razinu temeljnoga prava“, što je najnoviji slučaj u Francuskoj, te „uvođenja prava na rodni identitet – duboko povrijeđeno načelo pluralističkoga društva“.

„I to zbog načina na koji se to provodi. Naime, koriste se nestandardni demokratski postupci čime se stvara nepovjerenje u demokratsko sučeljavanje interesa svih članova zajednice. Pojmovne matrice i argumentativni red iz kojih izviru ova nova prava nastaju, naime, kroz sudsku praksu“, rekla je te i objasnila:

Ustavni sudovi su preuzeli zadaću uvođenja novih prava, a njih „neprirodno izvode iz postojećih temeljnih prava, uz pomoć jezične makinacije i trijade reinterpretiranih kulturnih i pravnih osnova, individualnih sloboda, prava na privatni život i samoodređenje i načela nediskriminacije“, rekla je uz ostalo dr. Rupčić.

Drugoga dana još su izlagali izv. prof. dr. sc. Slavko Zec („Studij kanonskoga prava u svjetlu reforme ženidbenog postupka“), prof. dr. Zrinka Erent-Sunko („Crkveno pravo i odnosi Crkve i države u predmetu Opća povijest prava i države kao dio pravnoga/pravničkoga obrazovanja u socijalizmu i danas“), doc. dr. Miran Marelja („Utjecaj crkvenih mirovnih pokreta na razvitak prava oružanih sukoba – pojedini aspekti zaštite osoba i objekata“) i prof. dr. Ivan Milotić („Montirano ukidanje katedre za kanonsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu i proces protiv njezina predstojnika“).

Foto: Ante Novak // Međunarodna znanstvena konferencija ‘Kanonsko i crkveno pravo na javnom sveučilištu’

Foto: Ante Novak // dr. Danijela Rupčić

Foto: Ante Novak // Međunarodna znanstvena konferencija ‘Kanonsko i crkveno pravo na javnom sveučilištu’