To je treća izložba iz projekta nazvanog „Strossmayerovim putem“, u organizaciji Splitsko-makarske i Đakovačko-osječke nadbiskupije te Grada Splita i Đakova kao i institucija Muzeja Grada Splita i Spomen-muzeja biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Ideja se temelji na povezivanju kulturnih lokalnih i crkvenih institucija.

Uvodnu riječ održao je prof. dr. Vladimir Dugalić rekavši da raspeti Isus donosi život, a ne smrt pa tako izložba „Raspela“ otkriva da ljudi nisu bića usmjerena prema smrti već prema životu. „Ova izložba Raspela je najbolja kritika današnjeg vremena koje gubi smisao za žrtvu i sebedarje, koja označava bijeg od svakog osjećaja boli i suočavanja sa vlastitom smrtnošću“, kazao je.

Dogradonačelnik grada Đakova Antun Galić govorio je o naporima i suradnji Grada Đakova koje ulaže u povezivanje istoka i juga Hrvatske te o podršci Grada kulturnim događanjima.

Potpredsjednik Društva hrvatskih književnika dr. sc. Mirko Ćurić govorio je o kripti katedrale koju je Strossmayer prvotno zamislio kao podzemnu crkvu; na kraju je bila atelje kipara Vatroslava Doneganija tijekom izrade katedralnog oltara. Od devedesetih godina 20. stoljeća u kripti katedrale izlagali su mnogi hrvatski kipari i slikari.

O kiparskom ciklusu „Raspela“ akademika Hrastea govorio je povjesničar umjetnosti Milan Bešlić, autor izložbe i idejni začetnik projekta „Strossmayerovim putem“. U dogovoru s umjetnikom načinio je izbor iz njegova opusa raspela. Time je želio ukazati na činjenicu da je Kažimir Hraste hrvatski kipar sakralnoga nadahnuća. „Umjetnik je uspio izraziti svoju vjeru, ispovjedno i subjektivno, suvremenim likovnim jezikom i u tome je vrijednost ovoga ciklusa. On otvara projekt ‘Strossmayerovim putem’ prema onome što se željelo postići, a to je da je naša kršćanska vjera aktualna i živa u nadahnuću u živim kiparskim djelima Kažimira Hrastea,“ rekao je autor Bešlić.

Sam umjetnik, akademik Hraste u svom obraćanju prvo se zahvalio Bogu koji mu je dao da napravi sva ta djela koja je radio tijekom 40 godina i nalaze se po mnogim crkvama i kapelama. U kripti katedrale mnoga su prikazana na fotografijama jer ih se zbog veličine nije moglo unijeti u kriptu. U znak zahvale nadbiskupu Hraniću je umjetnik darovao jedno svoje raspelo.

Nadbiskup Hranić je u svom obraćanju pozdravivši akademika i sve goste rekao: „Želim, naime, ovdje istaknuti da smo na ovom Strossmayerovom putu od početka kao suorganizatori i partneri sa Splitsko-makarskom nadbiskupijom te da istodobno podržavamo i uspostavljamo suradnju Muzeja Grada Splita i Spomen-muzeja biskupa Josipa Jurja Strossmayera

koji bi trebao prerasti u Nadbiskupijski muzej biskupa Strossmayera i da tako nastojimo pridonositi dijalogu Crkve i umjetnika i indirektno nastojanju da naše crkve i sakralni prostori budu mjesta zdrave kršćanske pobožnosti, ali i odgoja za lijepo, plemenito, istinito, vrijedno i trajno te za neprolazne vrijednosti i vrednote.“

O izložbi „Raspela“ nadbiskup je kazao: „Ovom svojom izložbom akademik Hraste izlaže ne samo vrhunsku umjetničku kvalitetu svoga kiparskoga stvaralaštva, nego nam i svojim umjetničkim stvaralaštvom progovara o sebi, o svojoj kršćanskoj vjeri i na najbolji nas način kao svjedok uvodi u adventsko razdoblje koje je pred nama. Ova je izložba stoga ponovno prostor susreta i dijaloga u kojemu nam akademik Hraste omogućuje da ova kripta doista bude prostor u kojemu se susreću, ulaze u dijalog i uzajamno obogaćuju ljudi različitih svjetonazora te dotaknuti iskustvom transcedencije i Božje ljubavi koja je progovorila u Isusu Kristu postaju bolji i otvoreniji jedni za druge.“

Na kraju svoga obraćanja mons. Hranć je izložbu „Raspela“ proglasio otvorenom. Izložba će biti otvorena do početka veljače 2025. godine, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.