Nakon okupljanja i molitve Jutarnje u katedrali, u kapeli sv. Prošpera, gdje je grob i nadgrobna ploča biskupa Dubokovića, hvarski biskup Ranko Vidović poželio je dobrodošlicu nazočnima. Dekan i župnik don Toni Plenković u uvodnom je slovu o temi „Biskup vizionar iz 19. stoljeća – nadahnuća za djelovanje Crkve na otocima danas“ između ostaloga, rekao:

„U gotovo devetstoljetnoj povijesti Hvarske biskupije, jedan od najznamenitijih biskupa koji je u nepunih osam godina, koliko je trajalo njegovo biskupovanje, ostavio ogroman trag, bio je Juraj Duboković. Odgojen u narodnjačkoj obitelji koja je imala najveću flotu brodova na otoku, velika imanja i vinograde u Pitvama, Zavali i Jelsi, teološki izvrsno obrazovan, socijalno osjetljiv, sposoban za organizaciju, čovjek s osjećajem za estetiku, narodno osviješten, biskup Duboković je bio sve samo ne običan i možemo ga nazvati biskupom vizionarom. Posebno o tome svjedoči ono po čemu je i danas najpoznatiji u Hvaru, a to je osnutak Higijeničkog društva – prvog turističkog udruženja u Austro-Ugraskoj Monarhiji i cijeloj Europi i to 15. svibnja 1868. g. Biskup Duboković ne samo da je predsjednik Osnivačkog odbora Društva i dioničar, već on daje i svoju kuću na hvarskoj Pjaci u kojoj će Društvo otvoriti prvi hotel, a prvi sastanci Društva održavali su se u Biskupskom dvoru“, istaknuo je.

„Biskup Juraj Duboković je tako odigrao ključnu ulogu u začetcima turizma u Hvaru – privredne koja je omogućila gradu nov uzlet od kojega danas, 150 godina poslije, žive i potpuno ovise grad Hvar i čitav otok, i otoci Brač i Vis. Zanimljiva je i uloga Crkve predvođene pastirom Dubokovićem u intenzivnom poticanju turizma u Hvaru. Iz današnje pozicije gledano djeluje nezamislivo i nadrealno. Ovakav biskup nije svima odgovarao. Dokumentirani trag govori da su ga Talijanaši u listu Il Dalmata 1872. napali da zapušta svoje dužnosti, baveći se politikom na strani Hrvata – narodnjaka. I mi možemo raspoznati glas oštrih kritika koje se kao ponavljajući refren u raznim oblicima čuju i danas u Crkvi: ‘Zar su to teme kojima se treba baviti jedan papa, biskup, svećenik? Zar je to poslanje Crkve?’“, dodao je don Toni.

„Povijesni izvori svjedoče nam s koliko se istinskih napora, kvalitetnih i dugoročnih planova skupina ljudi okupljena oko biskupa Dubokovića posvetila početcima nečeg novog – turizma na našem otoku. Nama se danas turizam događa. Sve je uhvatilo velik zamah i poput požara izmaklo kontroli. Kako smo od dobrog planiranja nakon 150 godina postali tako inertni i stalo nam je samo do brze zarade, a nikoga više nije briga za prostorno, duhovno i kulturno pustošenje sredine u kojoj živimo! Te muke, koje silno utječu i na naše pastoralno djelovanje, tema su drugog dijela jutrošnjeg programa“, zaključio je don Toni.

Potom je župnik Pitava i Svete Nedjelje don Tonči Prugo imao izlaganje „Crkva u Božjem planu spasenja; fragmenti o odnosima s Bogom, tradicijom i svijetom”. Drugi referat pod naslovom „Svećenik danas: kustos muzeja ili suputnik života“ održao je kancelar Hvarske biskupije don Ivan Jurin koji je započeo pitanjem.

„Čemu svećenik danas služi? Što se od svećenika očekuje u današnjem trenutku? Što mi sami očekujemo da bi se od nas trebalo očekivati? Svećenik usred naroda Božjega naviješta Isusa Krista, čovjeku želi pomoći da uđe u životni odnos s Bogom koji nam se objavio u Isusu Kristu – odnos koji nas i društvo preobražava. Dakle, temeljna svećenikova zadaća je evangelizacija. No, kako kaže papa Franjo u pobudnici Evangelii gaudium, ‘stvarnost ima prednost pred idejom’. Prema tome, mjerilo kršćanskoga djelovanja i evangelizacije nisu apstraktne ideje, već susret s konkretnim ljudima, zato lik svećenika ne može biti ni za sva vremena jednak, ni za sve krajeve ili sociološke strukture potpuno isti i uniforman. Kako danas govoriti o evangelizaciji, a ne razgovarati o društvenom trenutku u kojemu čovjek živi? Kako evangelizirati u jednom Hvaru, a zanemariti pozitivne i negativne učinke turizma od kojega svi žive“, istaknuo je.

„Je li stoga moguće u evangelizaciji koristiti negdašnje metode i živjeti iste okvire života Crkve ako vidimo da se sve promijenilo, da živimo u promjeni epohe? Ljudi u svemu otkriju važnost napretka s dobrim i lošim stranama, ali ponekad očekuju da Crkva ostane muzej nostalgije bivšega vremena. Nema evangelizacije bez promjene starog pastoralnog mentaliteta, jer tada se mogu činiti i najmodernije stvari, biti popularni propovjednik na društvenim mrežama s tisućama lajkova i opet stvarati šizofrenu situaciju koja čovjeka ne uvodi u slobodu novog života vjere“, dodao je don Ivan.

„Biskup Duboković nije modernist – bila bi to kriva optužba – time što je svojim djelovanjem bio duboko ukorijenjen u svijet i društvo kojemu je poslan, kao suputnik života – spomenimo samo početak organiziranog turizma od kojega danas svi živimo. Ako želimo evangelizirati, onda prihvaćamo da mi nemamo samo svoje, unutarcrkvene probleme, jer problem čovjeka je problem Crkve! Zato je Duboković velik – on vidi kako je čovjeku potreban napredak i on u ime Crkve ulazi u ovakve projekte. Zar to nije evangelizacija?“, upitao je don Ivan.

Brački dekan i župnik Supetra don Ivica Huljev održao je izlaganje pod naslovom „Izazovi i zamke djelovanja Crkve u novim društvenim okolnostima“. Osvrćući se na različita društvena zbivanja u zemljama zapadne kulture, ukazao je na nekoliko situacija u pastoralu koje pokazuju kako društvene promjene lako dovode do pastoralne depresije i nemogućnosti ostvarivanja pastoralnih ciljeva. Potom je svoje naglaske vezao uz četiri podnaslova: Zamka zlatne krletke i izazov kritičke vjernosti, Zamka miješanja krsnog identiteta sa zapadnjačkim identitetom, Zamka humanitarizma i izazov kršćanskog humanizma i Zamka diktature sreće i izazov evanđeoske radosti. 

Nakon rasprave i kraćeg odmora, uslijedila je panel diskusija u kojoj su uvodničarke bile direktorica Turističke zajednice Grada Hvara Iva Belaj Šantić o temi „Održivi turizam – oksimoron ili …“, knjižničarka i profesorica Zorka Bibić Pilloni s temom „(Mono)kultura turizma“  te ravnateljica Osnovne škole „Hvar“ Nada Jeličić o temi „Rast turističke privrede i odraz na odgoj djece i želju za obrazovanjem.“

Direktorica Šantić istaknula je potrebu kako turizam ne smije uništavati sve oko sebe; kulturu i okoliš, pa i obitelj, nego ih mora čuvati i njegovati. Profesorica Bibić Pilloni svoje izlaganje zaključila je riječima: „Biskup Duboković vjerojatno ni na kraj pameti davne 1868. godine nije imao ono u što će se grad pretvoriti stoljeće i pol kasnije. Njegovi potezi imali su jasnu viziju, stavljanje opće dobrobiti stanovništva i prostora u prvi plan, izraženu socijalnu komponentu, dok danas moćnici poput njega isključivo gledaju vlastiti profit i dobrobit, uz iscrpljivanje resursa prostora koji su prisvojili. Turizam Dubokovićeva vremena imao je cilj oplemeniti zanemareni i zaboravljeni grad,  dok je turizam našeg vremena opustošio gotovo svaku dimenziju života, a ponajviše smisao. Želim vjerovati da će se moći stvarati kvalitetniji život tek dosljednim i upornim radom, hrabrim i iskrenim suočavanjem sa stvarnim problemima i izazovima, te onim što je trenutno najteže i možda utopistički, a to je otvoriti se Božjem Duhu da bismo mogli drugačije upraviti svoj život, svoj hod i svoje djelovanje – Bogu na slavu, a društvu na boljitak i blagoslov“.

Nada Jeličić najprije je govorila općenito o rastućem trendu masovnog turizma u Hvaru za koje je rekla da je pogrešno usmjereno prema dominantno partijanerskom tipu, potom općenito o novim odgojnim stilovima prisutnim u današnjim suvremenim obiteljima, a onda se osvrnula na rezultate jednog istraživanja provedenog u OŠ „Hvar“ koje je ispitivalo motiviranost učenika za nastavkom obrazovanja nakon srednje škole.

„Masovni turizam, iako donosi ekonomske koristi, ima i negativne posljedice. Jedan od tih aspekata je smanjena motivacija učenika za učenje i nastavkom školovanja zbog percepcije lako dostupnog i brzog zarađivanja u turističkom sektoru. Ovaj fokus na kratkoročnu materijalnu dobit, uz nedostatak dugoročne perspektive i slabu podršku roditelja u obrazovnom procesu, predstavlja ozbiljan izazov za odgoj i obrazovanje mladih u Hvaru. Potreban je poticaj svijesti o važnosti obrazovanja te promjenom percepcije životnog uspjeha kako bi se potaknula veća motivacija učenika za školovanjem i osobnim rastom. Glavnu ulogu u tome imaju roditelji na koje se onda može nasloniti škola kao odgojno-obrazovna ustanova“, zaključila je ravnateljica Jeličić.

U popodnevnim satima svećenici su otišli u Pitve gdje je u župnoj crkvi sv. Jakova ravnatelj Muzeja hvarske baštine Joško Bracanović izložio predavanje o temi „Mons. dr. Juraj Duboković – jedan od najvećih pastira otočne biskupije“ koje možete pročitati ovdje. Na kraju je hvarski biskup Ranko Vidović predvodio koncelebrirano misno slavlje. Liturgijsko pjevanje predvodili su domaći pučki pjevači pod ravnanjem i harmonijskom pratnjom Dinka Marijana