Božić je blagdan čovjekoljublja Spasitelja našega Boga da opravdani Kristovom milošću budemo po nadi baštinici života vječnoga, kako nam piše sveti Pavao apostol (usp. Tit 3, 4-6). Stoga je Božić najljudskiji blagdan naše vjere, jer nam omogućuje da najdublje osjetimo Božju ljudskost.

To čovjekoljublje u konačnici ne pripada čovjeku i ono nije samo ljudsko djelo, niti naša sposobnost ili nastojanje. Želio bih da na Božić svi zajedno osjetimo da se nalazimo pred Otajstvom. Otajstvo koje na Božić slavimo jest Božja briga za čovjeka. To je milost koja postaje prisutnom u svijetu po Božjem Duhu. Naime, utjelovljenje Sina Božjega utemeljuje dostojanstvo ljudi, svake žene i svakoga muškarca. Bog nam po Božiću neočekivano, iznad našeg domišljaja, pokazuje što je čovjekoljublje i to tako da sam postaje čovjekom.

Na Božić je Bog na najsnažniji način postao Emanuel – Bog s nama. Postao je Dijete da nam bude sasvim blizu. Bog nam dolazi u liku Djeteta, tako da mu bez straha možemo reći ti. To je otajstvo Božića. U svetoj Betlehemskoj noći rodio se Isus, Božji Sin koji je postao čovjekom, da bi nam svojim životom otkrio i približio lice Boga Oca, Boga koji je prije svega Ljubav i to milosrdna Ljubav. Bog nas ljubi nježnom i milosrdnom ljubavlju. U Božiću se, naime, očituje Božja ljubav, poniznost i dobrota koja nam otvara put novoga života.

Bog je posebno s malenima i poniznima želio podijeliti život i ozbiljno prihvatiti njihove brige. Ljudski život i onaj koji je izložen i nezaštićen, pa i napadnut, život nerođenih i starijih, čak i onaj koji neki zovu neuspješnim, nepotpunim, beskorisnim, do te mjere da ga se osuđuju drugima oduzeti, prigode su u kojima nam Bog pokazuje što znači biti čovjek. Božić nam otkriva veličinu ljudskosti. Zato je Božić najljudskiji blagdan naše vjere, a možemo reći i svega čovječanstva.

Pred jaslicama doživljavamo kako je Bog tu za nas, jer želi biti s nama. Ta vjernička sigurnost omogućuje nam da život, sebe, ljude koje susrećemo i svijet u kojem živimo, gledamo drugim očima, Božjim očima; očima dobrostivosti i čovjekoljublja Spasitelja našega Boga. Mi često zazivamo bolji svijet, više humanosti i dobrote, iskrenosti i poštivanja, više zajedništva i povezanosti. To je dubinski vapaj za božićnim darom.

Božić je posebno blagdan obitelji, obiteljskog zajedništva. On je blagdan rodbinskoga zajedništva, što je duboko ukorijenjeno u hrvatskim katoličkim običajima. Božić je naprosto blagdan koji povezuje ljude, jača međuljudska prijateljstva i zajedništva u sredini u kojoj živimo. Po Božiću nam je darovana mogućnost sudjelovanja u Božjem čovjekoljublju, jer nam Božić stavlja u središte život i budi pouzdanje u Boga.

U božićnoj noći, na početku svete mise, papa Franjo otvoriti će Sveta vrata Bazilike svetoga Petra u Vatikanu čime će biti označen početak Jubileja i tim će obredom započeti Sveta godina pod geslom „Hodočasnici nade“. Srž božićne nade je da nas Bog nikada ne napušta, čak ni u trenutku smrti. Pokazao je to u jaslicama i potvrdio na križu.

Draga braćo i sestre i svi ljudi dobre volje, čestit vam Božić  i blagoslovljena jubilarna 2025. godina.

Budite veleposlanici kršćanske nade, koja se očitovala u božićnoj noći a po Uskrsu je postala nepobjedivom.

Ne bojte se! Ima razloga za nadu!