Papa će 9. srpnja predvoditi prvu misu za očuvanje stvorenoga svijeta
Foto: Vatican Media // Planet Zemlja, Laudato si'
Vatikan (IKA)
U Tiskovnom uredu Svete Stolice u četvrtak, 3. srpnja predstavljena su biblijska čitanja euharistijskoga slavlja za očuvanje stvorenog svijeta, koja će biti dio mise koju će Papa slaviti u „Borgo Laudato si’“ u Castel Gandolfu, objavio je Vatican News.
U srijedu, 9. srpnja, papa Lav XIV. će predvoditi privatnu misu u Castel Gandolfu, u „Borgu Laudato si’“, tijekom koje će se prvi put koristiti novi misni obrazac za očuvanje stvorenoga svijeta (na lat. Missæ “pro custodia creationis”), koji je u četvrtak, 3. srpnja, predstavljen u Tiskovnom uredu Svete Stolice. Na susretu s novinarima sudjelovali su prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja kardinal Michael Czerny i tajnik Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata nadbiskup Vittorio Francesco Viola.
Obrazac, za kojeg je na predstavljanu rečeno da se na njemu počelo raditi već tijekom pontifikata pape Franje, zahvaljujući također suradnji među dikasterijima, bit će dodan u Missae „pro variis necessitatibus vel ad diversa“ (Mise za različite potrebe i namjene) Rimskoga misala koji već sadrži 49 misa i molitvi za različite potrebe i prigode: 20 ih se odnosi na Crkvu, 17 na društvo, a 12 na različite okolnosti.
Novi tekstovi, objasnio je kardinal Czerny, uklapaju se u kontekst dviju važnih obljetnica: Poruke za Svjetski dan mira koju je sveti Ivan Pavao II. potpisao prije trideset i pet godina, 1990. godine, pod naslovom „Mir s Bogom Stvoriteljem, mir s cijelim stvorenim svijetom“; te desete obljetnice enciklike Laudato si’, koju je potpisao papa Franjo 2015. godine, a koja govori o cjelovitoj, a ne površnoj ili prividnoj ekologiji.
Treba, međutim, istaknuti – dodao je kardinal – da stvoreni svijet nije tema koju se dodaje, nego je ona uvijek prisutna u katoličkoj liturgiji, jer euharistija sjedinjuje nebo i zemlju, obuhvaća i prožima sve stvoreno. I kada se slavi, cijeli svemir zahvaljuje Bogu.
Svrha je novog obrasca stoga liturgijska i duhovna potpora, te potpora zajednice u brizi koju svi trebamo pružiti prirodi, našem zajedničkom domu, istaknuo je kardinal Czerny te objasnio: Svi smo, naime pozvani biti vjerni upravitelji onoga što nam je Bog povjerio u našim svakodnevnim odlukama i javnim politikama, kao i u molitvi, bogoslužju i načinu na koji živimo u svijetu.
Posebnu su važnost stvorenom svijetu dale molitve te Quattro tempora, odnosno četiri niza trodnevnoga posta i nemrsa koje je ustanovila Crkva, a održavaju se na početku četiriju godišnjih doba, dodao je nadbiskup Viola. Od sada će ih regulirati biskupske konferencije, kako što se tiče vremena tako i njihova načina, kako bi ih prilagodili različitim lokalnim situacijama i potrebama vjernika, napomenuo je nadbiskup.
U izlaganju nadbiskupa Viole jasan je bio poticaj na odgovornost. Zemlja nam prethodi i darovana nam je, objasnio je te dodao: Danas trebamo odlučno odbaciti ideju da se iz činjenice da smo stvoreni na sliku Božju i iz naloga da podložimo zemlju može izvesti apsolutna vlast nad drugim stvorovima. Čuvati, naime, znači štititi, njegovati, očuvati, održavati, nadgledati. Svaka zajednica može uzeti od zemlje ono što joj je potrebno za vlastiti opstanak, ali ima i dužnost zaštititi je i jamčiti kontinuitet njezine plodnosti za buduće naraštaje, dodao je tajnik Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata.
No, sklad između Stvoritelja, čovjeka i svega stvorenoga danas je uništen, jer smo željeli zauzeti Božje mjesto, odbijajući priznati se ograničenim stvorenjima, toliko da se taj grijeh očituje svom svojom destruktivnom snagom u ratovima, raznim oblicima nasilja i zlostavljanja, u napuštanju najslabijih, u napadima na prirodu. Sklad pak sa svim stvorenjima može proizići jedino iz iskustva pomirenja koje omogućuje zajedništvo s Bogom i braćom, istaknuo je nadbiskup Viola.
U Dekretu Dikasterija za bogoslužje i disciplinu sakramenata – koji je odobrio papa Lav XIV. s nadnevkom od 8. lipnja, svetkovine Duhova – ističe se da se otajstvo stvorenoga svijeta, znak Gospodinove dobrohotnosti, poput dragocjenog blaga mora voljeti, štititi i istodobno unaprjeđivati, kao i prenositi iz generaciju u generaciju. Međutim, u ovom vremenu čini se očitim da je djelo stvaranja ozbiljno ugroženo zbog neodgovorne uporabe i zloporabe dobara koja nam je Bog povjerio na brigu, navodi se u dokumentu. Upravo je zato osmišljen poseban obrazac mise “pro custodia creationis”.