Mir i dijalog jedine su opcije, poručio je nadbiskup Mathieu, rođeni Belgijac.

Više od mjesec dana nakon stupanja na snagu najnovijeg primirja između Izraela i Irana, održiv mir još uvijek nije na vidiku, podsjetio je nadbiskup. „Sve upućuje na to da se sukobljene strane ne kreću prema pregovorima, nego se kod svojih isporučitelja oružja pripremaju za sljedeću konfrontaciju“, pojasnio je. Smatra da sadašnje napetosti predstavljaju opasnu slijepu ulicu, u kojoj uzajamne optužbe i ideološke neprijateljske predodžbe sprječavaju razumno rješenje.

Teheranski nadbiskup u svome osvrtu podsjeća i na najnovije poruke pape Lava XIV. protiv naoružavanja i nasilja. „Moramo sve ohrabriti da polože oružje i novac koji se nalazi u pozadini svakog rata“, navodi nadbiskup papine riječi. Na Bliskom istoku, podsjeća, vlada klima u kojoj na prvom mjestu nisu više ideološka uvjerenja, nego geopolitički interesi i računice moći. To dovodi do toga da se narode potiče jedne protiv drugih i „svaki dan se prihvaćaju nove žrtve među civilnim pučanstvom i nove ‘kolateralne štete’“.

Nadbiskup Mathieu naglašava da je „miran suživot“ moguć, ne putem dominacije ili zastrašivanja, nego putem uzajamnog priznavanja i diplomacije. „Ljudi žele živjeti u miru, ali njihove vođe zatočene su u neprijateljstvima koje poznaju još samo jezik oružja“, upozorava. Modeli sukobljavanja poput preventivnog ratovanja ili takozvanog nuklearnog zastrašivanja po njegovim riječima nisu rješenje, nego zaoštravaju rizik daljnje eskalacije.

Nadbiskup upozorava da je alternativa kršćansko shvaćanje mira, posebice koncept „tranquillitas ordinis“ (smirenost reda) crkvenog oca svetog Augustina. Pritom nije riječ o odsutnosti sukoba, nego o pravičnom poretku, koji počiva na dijalogu, pravednosti i duhovnoj obnovi. „Mir je dar Božji“, kaže Mathieu, „ali i odgovornost, koju političke i vjerske vođe moraju oblikovati“.

Teheranski nadbiskup osvrnuo se i na ulogu Crkve: „Na strani smo sviju, posebice najslabijih, bez diskriminacije“. Crkva, podsjeća, nije ni za jednu ni za drugu stranu, nego „za mir i za pomirenje“. Diplomacija Svete Stolice pokušava stvoriti prostor za pravične pregovore i pružiti nadu kao „sredstvo ljubavi prema bližnjemu“.

Vjernici svih vjeroispovijesti trebaju se susretati kao braća, pozvao je teheranski nadbiskup: „Zašto bismo se borili protiv jedinstvenosti drugoga?“ Pritom je naglasio i na važnost molitve: „Moliti za žrtve znači moliti Boga da odgovorne uputi na put mira, jer rat nikad ne smije biti rješenje“.