Izvješće naslovljeno „Revoking the Charitable Status for the Advancement of Religion: A Critical Assessment“ (Ukidanje dobrotvornog statusa za promicanje religije: kritička analiza) objavio je viši suradnik Centra Pierre Gilbert. Na 38 stranica analizira se preporuka Odbora za financije Donjeg doma kanadskog parlamenta iz prosinca 2024., kojom se traži izmjena Zakona o porezu na dohodak i ukidanje kategorije „promicanja religije“ kao osnove za dobrotvorni status.

Ako bi prijedlog bio prihvaćen, crkve, džamije, hramovi i sinagoge izgubili bi pravo na izdavanje porezno priznate potvrde o donacijama te u mnogim slučajevima i izuzeće od poreza na dohodak. Gilbert upozorava da bi to moglo dovesti i do jednokratnog poreza na oduzimanje imovine, što bi, kaže, „gotovo u potpunosti uništilo ono što te zajednice posjeduju“.

Prema izvješću, prijedlog proizlazi iz lobiranja Udruge humanista Britanske Kolumbije (BC Humanist Association) i predstavlja „izravnu prijetnju vjerskoj slobodi i ključnoj ulozi koju vjerske zajednice imaju u kanadskom društvu“. Gilbert podsjeća da vjerske organizacije godišnje doprinose oko 16,5 milijardi kanadskih dolara društvu kroz obrazovanje, socijalne programe, kulturne i karitativne aktivnosti te zaključuje da bi ukidanje dobrotvornog statusa bilo „fiskalno kratkovidno i društveno razorno“.

Autor izvješća povezuje status dobrotvornih vjerskih organizacija s engleskim običajnim pravom i Statutom o dobrotvornim djelima iz 1601. godine, na čijim je temeljima izgrađen kanadski sustav. Crkve su, podsjeća, kroz povijest osiguravale obrazovanje, zdravstvenu skrb i socijalnu pomoć mnogo prije nego što je država preuzela te zadaće.

Izvješće tumači prijedlog parlamentarnog odbora kao dio šireg nastojanja sekularnih i humanističkih udruga da ukinu porezne olakšice vjerskim institucijama, premda su neke od tih organizacija, poput BC Humanist Association, i same registrirane kao dobrotvorne udruge.

Gilbert procjenjuje da bi država mogla ostvariti 1,7 do 3,2 milijarde dolara godišnjeg poreznog prihoda, ali upozorava da bi time izgubila deseterostruko više društvene koristi koju stvaraju vjerske zajednice kroz svoje projekte i službe – tzv. „halo efekt“.

Njegova upozorenja potvrdio je i đakon Andrew Bennett, ravnatelj za odnose s vjerskim zajednicama u organizaciji Cardus i đakon Ukrajinske grkokatoličke Crkve u Torontu, koji je u Financial Postu napisao da bi ukidanje kategorije „promicanje religije“ imalo „značajne i pogubne posljedice za cijeli sektor“.

Bennett ističe da 38 % svih registriranih dobrotvornih organizacija u Kanadi djeluje u okviru te kategorije te upozorava da bi država „nikada ne mogla nadomjestiti složenu mrežu vjerskih dobrotvornih ustanova koje svakodnevno pružaju duhovnu i materijalnu pomoć, od rođenja do smrti“.

„Vjerske zajednice jasno služe općem dobru“, napisao je Bennett, naglasivši da njihovo djelovanje „nije inicijativa države, nego ljudi vjere koji žele služiti drugima“.

Izvješće Frontier Centra poziva crkve da se pravodobno pripreme za moguće zakonodavne promjene, da informiraju vjernike, surađuju s drugim organizacijama te reafirmiraju svoju javnu misiju. Gilbert poručuje da Crkva mora „ponovno preuzeti svoje proročko poslanje“ i hrabro odgovoriti na kulturne i političke izazove: „Samo takvom odvažnošću Crkva može ponovno zadobiti status važne i relevantne institucije u kanadskom društvu.“