U obraćanju izaslanstvu, Papa je podsjetio da tridesetogodišnji dijalog između Katoličke i Asirske Crkve Istoka predstavlja „znakovit put zajedništva“, zahvaljujući kojem su dvije Crkve postigle dogovor o kristološkoj vjeri i time razriješile teološku podjelu staru 1500 godina. Time je, rekao je, otvoren put međusobnom priznanju sakramenata i određenu „communicatio in sacris“, odnosno dijeljenju svetih otajstava.

Lav XIV. posebno je zahvalio članovima Zajedničke komisije za teološki dijalog na njihovom radu, istaknuvši da bez njih „dogmatski i pastoralni sporazumi ne bi bili mogući“. U središtu trenutačne faze dijaloga, kazao je, stoji pitanje ustroja Crkve, a glavni je izazov „zajednički razviti model pune zajednice nadahnut prvim tisućljećem, a otvoren izazovima današnjice“.

„Takav model ne smije značiti asimilaciju ili dominaciju, nego promicati razmjenu darova između naših Crkava, darova koje Duh Sveti daje za izgradnju Kristova Tijela“, poručio je Papa, podsjetivši na riječi sv. Ivana Pavla II. iz enciklike Ut unum sint da dijalog mora biti vođen „zajedno, naravno“.

Papa je također naglasio važnost sinodalnosti kao „obećavajućeg puta“ prema jedinstvu kršćana, podsjetivši da je i papa Franjo istaknuo povezanost sinodalnog i ekumenskog hoda: „Put sinodalnosti koji Katolička Crkva prolazi jest i mora biti ekumenski, kao što je i ekumenski put sinodalan.“ Lav XIV. izrazio je nadu da će 1700. obljetnica Nicejskog sabora potaknuti „nove oblike zajedničke sinodalne prakse“ među kršćanima svih tradicija.

Na kraju susreta Papa je pozvao na molitvu po zagovoru svetaca obiju Crkava, osobito svetog Izaka Ninivskog, uvrštenog prošle godine u Rimski martirologij. Po njegovu zagovoru, kazao je, kršćani na Bliskom istoku neka ostanu vjerni svjedoci uskrslog Krista, „dok naš dijalog ne ubrza blaženi dan kada ćemo zajedno slaviti za istim oltarom, dijeleći isti Kruh i istu Krv Spasitelja — da svijet povjeruje“.