Jubilarna deseta konferencija, koja povezuje prirodne i humanističke znanosti, okupila je znanstvenike različitih područja iz Hrvatske, Poljske, Španjolske, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Malte, Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država, kako bi promišljali o fenomenu pamćenja – od njegovih neurobioloških temelja do kulturnih i filozofskih izraza.

Uime organizatora susret je otvorio profesor filozofije na Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci Saša Horvat, objasnivši kako su predavači pokušali dati odgovor na pitanja kako se sjećanja pretaču u priče, u znanost, u vjeru i u kolektivno iskustvo, može li se pamćenje liječiti, izmjeriti, obnoviti – i gdje prestaje granica između biološkog, osobnog i duhovnog pamćenja. Horvat je istaknuo i dugogodišnju potporu i suradnju s Riječkom nadbiskupijom, ranije i Teologijom u Rijeci, te Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu čiji predstavnici redovito sudjeluju na konferenciji.

Okupljenima se obratila i dekanica fakulteta domaćina Daniela Malnar te pročelnik Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini riječkog Medicinskog fakulteta Amir Muzur koji od samih početaka sudjeluje u organizaciji Riječkih znanstvenih mostova. „Desetogodišnja prisutnost ove konferencije dokaz je kvalitete, ali i da idemo u korak s vremenom i da je izbor tema uvijek zanimljiv i aktualan“, rekao je Muzur. 

Predavanja su obrađivala teme odnosa između pamćenja i suvremenih tehnologija, posebno umjetne inteligencije, koje oblikuju načine mišljenja i pohrane znanja. Kako digitalizacija i algoritmi mijenjaju pojam sjećanja i istine (Amir Muzur, Natalie Nenadic), ali i kako se memorija povezuje s vrlinom razboritosti i moralnim djelovanjem (Tomasz Dutkiewicz, Ana Begić i Vladimir Dugalić). U fokusu su bili i teološko-filozofski pristupi pamćenju – od Tome Akvinskog do (neuro)fenomenologije i hermeneutike (Enrique Martínez, Youngjin Kiem, Marcin Kazmierczak, John Anthony Berry) – koji nastoje razumjeti vezu između sjećanja, volje i istine. S druge strane, prikazani su i konkretni medicinski i psihološki aspekti pamćenja – uloga neurotrofnih čimbenika u kogniciji, tragovi sjećanja u traumi, kao i memorija u povijesti medicine (Sandra Domitrović Spudić, Marko Medved). Duhovna i estetska dimenzija memorije očituje se u razmatranju hodočašća, fotografije i osobnog narativa kao oblika obnove identiteta (Berenika Seryczyńska, Saša Horvat), a mašta može postati sredstvo mentalnog putovanja kroz vrijeme (Buki Fatona).

Na kraju je predstavljena i knjiga na engleskom jeziku, „Neuroznanost religije: integracija mozga, uma i vjerovanja“, koju su uredili Saša Horvat i Piotr Roszak. U organizaciji konferencije sudjelovali su dugogodišnji partneri: Sveučilište u Rijeci – Medicinski fakultet i Fakultet zdravstvenih studija, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište Nikole Kopernika u Torunu (Poljska), te ove godine i Universitat Abat Oliba CEU iz Barcelone, izvijestili su iz Riječke nadbiskupije.