Prvo predavanje, pod naslovom „Umjetna inteligencija (UI) i smisao napretka: između inovacije i humanosti“ održao je akademik dr. sc. Bojan Jerbić. Jerbić je istaknuo kako umjetna inteligencija nije samo tehnološki, nego i ontološki, moralni i kulturni izazov koji duboko mijenja razumijevanje čovjeka. UI postaje „nova električna energija“ četvrte industrijske revolucije, prožimajući sve sustave i brišući granice između fizičkog, digitalnog i biološkog svijeta. Naglasio je da stroj ne misli, već računa dok je ljudsko mišljenje povezano s iskustvom, emocijama, sviješću i svrhovitošću. Među ostalim, rekao je da budućnost neće pripasti strojevima, nego ljudima koji razumiju svoju jedinstvenu humanost i zadržavaju ono što strojevi nikada ne mogu imati – moral, empatiju i svijest o smislu.

Drugo predavanje održala je izv. prof. dr. sc. Ivana Greguric pod naslovom „Umjetna inteligencija i budućnost čovjeka – etički aspekti poboljšanja čovjeka“. U uvodu je naglasila Heideggerovu misao o tehnici kao načinu postojanja koji oblikuje ljudsku egzistenciju. Predstavila je kibernetiku i upozorila na opasnost dehumanizacije te prikazala primjer Kevina Warwicka kao prvog kiborga. Posebno je analizirala transhumanizam, pokret koji zagovara tehnološko poboljšanje čovjekovih fizičkih i mentalnih sposobnosti. Zaključno je istaknula da razvoj umjetne inteligencije mora biti praćen snažnim etičkim, pravnim i društvenim okvirima radi zaštite čovjeka i zajedničkog dobra. Nakon izlaganja uslijedila je rasprava. 

U drugom dijelu kolokvija, izv. prof. dr. sc. Taras Barščevski je govorio o temi „Biblijske reminiscencije doktrinarne note Antiqua et nova“. Istaknuo je da se Antiqua et nova se već u prva dva dijela četiri puta oslanja na Sveto pismo, što upućuje na odgovore crkvenog učiteljstva na nova pitanja današnjice. Nota nastoji pristupiti novim situacijama s drevnom mudrošću. Uspoređujući umjetnu inteligenciju s ljudskom, Antiqua et nova dotiče definiciju čovjeka. Bog je stvorio čovjeka na svoju sliku, inteligencija je dio slike, istaknuo je, među ostalim, predavač. Stvarajući umjetnu inteligenciju, replicira sliku Boga, stvara drugoga čovjeka ili drugoga Boga. Barščevski je zaključio da umjetna inteligencija ne smije zamijeniti odnose, čovjek je živ i odnos prema drugima znatno utječe na njega. 

Zadnje predavanje održao je doc. dr. sc. Odilon Singbo o temi „Specifičnost ljudskoga pred razvojem umjetne inteligencije“. Naglasio je kako se čovjek nalazi u epohi umjetnog koju Crkva ne odbacuje, već naglašava etičku dimenziju. Društveno-konstrukcionistički pristup smatra da je tehnologija neutralna zbilja. Drugi pogled je tehno-deterministički pristup, prema kojem tehnologija zauzima prvi plan i uvjetuje slobodu, pojasnio je. Specifičnost ljudskoga spram UI-ja je to da je čovjek biće koje se sjeća, razumije i ima volju, dok UI zadržava, obrađuje informacije i daje informacije. Čovjek pamti više od samoga događaja, utjecaj trenutka je dio događaja, dok UI sadrži podatke koji su sjećanje na prošle eksperimente. Pamćenje je utjelovljena stvarnost jer ima veze s konkretnim životima, dok umjetna inteligencija sadrži podatkovnu memoriju koja je proizvod, rekao je, među ostalim, Singbo. 

Kolokvij je zaključen riječima prodekana za znanost i međufakultetsku suradnju KBF-a prof. dr. sc. Šime Šokčevića. Moderator kolokvija bio je dr. sc.  Ivan Zubac s KBF-a. Povod raspravi je bila doktrinarna nota Antiqua et nova, koja poziva na kritičko promišljanje izazova umjetne inteligencije. Kolokvij je organiziran s ciljem otvaranja dijalog između teologije, filozofije, antropologije, etike i znanosti o pitanjima savjesti, identiteta i duhovnosti u digitalnom dobu, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.