Istina je prava novost.

Predstavljena knjiga Benoista de Sinétyja „Naših 7 glavnih grijeha“

Knjiga francuskog autora Benoista de Sinétyja „Naših 7 glavnih grijeha – bratstvo: jedina moguća politika“, u izdanju Synopsisa predstavljena je u četvrtak 4. prosinca u prostorijama Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu.

Uz autora su kao predstavljači sudjelovali urednica Religijskog programa Hrvatskoga radija Blaženka Jančić, ravnatelj KŠC-a Tuzla don dr. Branko Jurić, koji je i urednik knjige te ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice o. Stanko Perica, dok je program moderirala Ana Marčinko.

Benoist de Sinéty u svome obraćanju govorio je o glavnim grijesima kao o hirovima suvremenog francuskog društva, ali i općenito zapadnih društava. Oslanjajući se na dugogodišnje pastoralno iskustvo u Parizu i Lilleu progovorio je o mogućnostima izgradnje bratstva i kulture susreta u društvima obilježenima strahom, podjelama i identitetskim napetostima. Posebno je istaknuo odnos prema migrantima kao svojevrsno ogledalo moralnog i duhovnog stanja današnjih zapadnih zajednica. Podijelio je i osobno iskustvo volontiranja u Mostaru tijekom rata u Bosni i Hercegovini, istaknuvši koliko ga je to oblikovalo u razumijevanju solidarnosti. Ovo je njegova druga knjiga prevedena na hrvatski jezik; prva je „Treba dignuti glas – Prihvat migranata, poziv na hrabrost“, koju su zajednički objavili Hrvatska biskupska konferencija i Isusovačka služba za izbjeglice.

O. Stanko Perica je knjigu predstavio kao poziv na hrabrost da zamislimo društvo koje se može mijenjati, koje može rasti, koje se ne mora braniti od slabijih, nego se zajedno s njima može obnavljati. Pitanje migracija nije prvenstveno tehničko ili sigurnosno, nego duhovno jer se tiče našeg mentaliteta, navika i spremnosti da odstupimo od svojih strahova. Posebno je istaknuo da je kultura bratstva središnji kršćanski poziv i nužan korektiv polarizacijama koje obilježavaju suvremeno društvo.

Blaženka Jančić osvrnula se na aktualnost tema koje autor otvara: individualizam, nedostatak dijaloga, polarizaciju, kao i na kršćansku perspektivu nade, koja počiva na stvarnim susretima među ljudima. Kao urednica u medijima, istaknula je važnost odgovornog govora i istinitog informiranja, osobito u kontekstu brzog širenja dezinformacija i govora koji potiče podjele. Istaknula je i potrebu za unutarcrkvenim dijalogom, za hrabrošću da se iznesu različiti pogledi te otvorenost za susret i razumijevanje unutar same crkvene zajednice.

Don Branko Jurić je istaknuo kako je grijeh u suvremenim demokracijama često strukturalan, a ne samo osobni te da je moralna obveza kršćana formacija savjesti kroz suočavanje sa stvarnošću, a ne bijeg u populizam ili retoriku straha. Danas sve češće i intenzivnije reagiramo, a sve manje reflektiramo, što je pogubno za društvenu koheziju. Jurić je povezao de Sinétyjevu teologiju bratstva s vlastitim iskustvom iz multietničke i multireligijske škole u Tuzli, gdje se pokazuje da odgoj za susret i dijalog može postati protuteža društvenoj polarizaciji.

Predstavljanje je završilo otvorenom raspravom o izazovima s kojima se suočava hrvatsko društvo, a koji nisu u velikoj mjeri različiti od onih u Francuskoj, a to su rastuća polarizacija, predrasude prema migrantima, opadanje kulture dijaloga i poteškoće suočavanja Crkve s ovim fenomenima.