Betlehemsko svjetlo mira nadbiskupu su uručili izviđači i katolički skauti na misi koju je predvodio u župi Viškovo, posjetivši zajednicu u okviru redovite pastirske vizitacije.

„Protiv tame se ne možemo boriti tamom, nego svjetlom“, istaknuo je nadbiskup uvodeći u misno slavlje.

Župnik Tadija Tomkić simbolično je Betlehemskim svjetlom upalio dvije svijeće na adventskom vijencu ispred oltara. Skauti će svjetlo u narednim danima donijeti u gotovo svaku župu, a već će ga u nedjelju poslijepodne preuzeti predstavnici župa koje sudjeluju na nadbiskupijskom susretu dječjih zborova.

U propovijedi je nadbiskup Uzinić protumačio kako kršćani mogu ostvariti svoje poslanje i postati svjetlo svijetu, kako se iz „panja“ može roditi novi život. „Naše poslanje nije boriti se protiv nečega, protiv ovoga svijeta, nego donijeti svijetu svjetlo svojim životom. Nismo pozvani nametnuti Isusa, nego ga ponuditi svijetu“, rekao je, osvrnuvši se na nedavnu tragediju – ubojstvo mlade djevojke u Rijeci – i druge pojave koje u društvo unose mrak.

„To svjedoči o mrtvilu našega društva. Da ne govorim o sukobima na različitim razinama, ratovima, siromaštvu i drugim nepogodama. To su panjevi koji se čine neplodni. Ali važan je naš odnos prema tome. Papa Lav XIV. ukazuje na globalizaciju nemoći i objašnjava da se s tim ne treba miriti. Kao kršćani smo hodočasnici nade koja polazište ima u Isusu iz Nazareta i vjerujemo da je iz naizgled neplodnog panja izrasla mladica. Ako to vjerujemo, ne smijemo biti samo promatrači, nego trebamo dati svoj doprinos. A taj doprinos nije biti protiv nekoga. Bog nas nije poslao da imamo neprijatelje, nego da pokušamo od svojih neprijatelja učiniti braću i sestre. Pozvani smo biti graditelji boljega svijeta, da Bog po našem djelovanju može nastaviti svoj naum ljubavi“.

Nadbiskup je potaknuo župljane da budu aktivni svjedoci Krista i da sudjeluju u životu župe i društva, unoseći u njih evanđeoske vrijednosti. Podsjetio je na poruku Ivana Krstitelja, koji razotkriva lažnu sigurnost onih koji smatraju da je dovoljno pripadati Božjem narodu. „To je poruka i nama danas: nije dovoljno biti kršten, primiti sakramente, ići u Crkvu i poštivati zakone. Ivan poziva na obraćenje. To je promjena mišljenja i stava. Obraćenje znači dopustiti da nas Bog preobrazi; vjerovati ne samo u njega, nego njemu. Vjerovati u njegov plan svjetla, a ne tame. Ne mržnje protiv mržnje, nego ljubavi“.

Obraćenje se, rekao je, treba prepoznati u djelima mira, pravde i milosrđa. „Da ne budemo uzrok podjela i sukoba, nego oni koji potiču mir i pomirenje. Da ne budemo ravnodušni prema drugima, osobito prema siromašnima“.

Nastavio je nadahnut snažnim Krstiteljevim riječima, koji zbog nedostatka ljubavi upućuje oštru kritiku ljudima svoga vremena, ali i svima danas. „‘Legla gujina’ su i u našem naraštaju. Potrebno je priznati da nismo uvijek dobri, da nismo uvijek u pravu i da ne znamo sve. Potreban nam je Bog i potrebni su nam drugi. Potrebno nam je obraćenje koje gradi mostove. Ono koje će omogućiti Isusu da svjetlo zapali u nama i da, po nama, na Kristov način, može doći svugdje – u moju obitelj, župu, Crkvu, društvo, u naš svijet“, zaključio je nadbiskup.