Zahvaljujući arhivskom materijalu Zagrebačke nadbiskupije na početku pokazuje kako je ispunjen zavjet nadbiskupa Alojzija Stepinca iz 1937. godine. Naime, predvodeći tada hodočašće u Svetu zemlju rekao je: „Nastojat ćemo da se hrvatski narod afirmira u Svetoj zemlji uz bok drugih naroda, jer mu to i pripada po slavnoj njegovoj katoličkoj tradiciji.“ Želio je podići oltar Majci Božjoj Kraljici Hrvata na Sionu te sv. Jeronimu u Betlehemskoj špilji. U skladu s prilikama i mogućnostima našega vremena, kao utjeha što nije ostvarena Stepinčeva zamisao u njegovo vrijeme, zavjet je na određeni način ispunjen 1. ožujka 2025. kada je blagoslovljena Kapela hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama u Bet Sahouru nadomak Betlehema. U njezinim je temeljima kamen iz zagrebačke katedrale i na njemu ispisano Stepinčevo geslo „In Te, Domine, speravi.“ Idejni začetnik izgradnje te kapele i koordinator toga hodočašća bio je fra Tomislav Glavnik, a kapelu je blagoslovio predsjednik BK BiH vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić.

Film donosi razgovor s autorom unutarnjeg uređenja, akademskim kiparom Ilijom Skočibušićem koji opisuje kako je drvo za reljef došlo iz BiH te je stvorena skladna trodimenzionalna cjelina. „Dolazi do jedinstva nas putujuće Crkve i naših svetaca i blaženika koji su na nebu“, pojasnio je autor.

Kapela hrvatskih svetaca i blaženika izgrađena je sredstvima Vlade RH koja je s 450 tisuća eura financirala građevinske radove te donacijama dobročinitelja iz Hrvatske, BiH i iseljeništva u vrijednosti 350 tisuća eura za opremu i potrebni materijal za unutarnje uređenje.

Dokumentarni film „U zemlji prve ljubavi“ prati hodočasnike kroz Galileju (Nazaret, Kafarnaum, Tabgu, Kanu, Tabor), zatim uz Jordan do Mrtvog mora te kroz Jeruzalem i Betlehem. Među sugovornicima je i tadašnji kustod Franjevačke kustodije Svete zemlje fra Francesco Patton koji je ovo hodočašće vidio kao znak nade, a blagoslov Kapele hrvatskih svetaca i blaženika kao značajan doprinos Hrvata Svetoj zemlji. Pozvao je na molitvu za mir na ovim prostorima, istaknuvši da je posebno važno moliti za kršćane Svete zemlje, „jer žive u vrlo teškoj situaciji i često su u iskušenju otići.“

Podsjetio je da su oni potomci prvih kršćana, one prve generacije spomenute u Djelima apostolskim, generacije koja okuplja različite populacije, razne etničke skupine: „Dakle, podržavanje kršćana Svete zemlje, molitva za njih, pa čak i posjećivanje kršćana u Svetoj zemlji kroz hodočašće, važno je za život Crkve, jer je to kao da se kršćani sjećaju svog podrijetla i brinu za svoje korijene.“

Koliko se domaće stanovništvo radovalo Hrvatima i ovom blagoslovu Hrvatske kapele, u filmu svjedoči i diskret Kustodije Svete zemlje, župnik vikar i ravnatelj Doma za djecu u Betlehemu fra Sandro Tomašević: „Mi koji ovdje živimo osjetili smo koliko je veliko što je hrvatski narod ovdje učinio. Ovo je nešto posebno što još nije viđeno.“

Fra Andrija Majić, nekoć student teologije u Jeruzalemu, a danas povjerenik za Svetu zemlju Hercegovačke franjevačke provincije, istaknuo je koliko su Hrvati specifični i žele ostaviti trag iza sebe: „Naš karakter je takav da uspijeva u različitim nemirnim trenucima iznjedriti nešto dobro. Svi tragovi koje smo ostavili znak su našeg jedinstva i povezanosti.“

Gvardijan Franjevačkog samostana u Getsemanskom vrtu fra Siniša Srebrenović posvjedočio je što je poslanje franjevaca u ovoj zemlji već više od 800 godina: „Naša prva zadaća je moliti na svetim mjestima i biti na njima, jer sveta mjesta ne bi imala smisla da nemaju molitveni život. Bili bi samo muzeji ili lijepe crkve, a to nama nije cilj niti nam je zadaća da čuvamo kamenje, nego da čuvamo živu Crkvu.“

Posebnost filma su i isječci duhovnih nagovora svećenika vodiča na hodočašću, kao i biblijski odlomci povezani s povijesnim mjestima njihovih događaja. Gledatelji mogu vidjeti i prizore Križnog puta iz Jeruzalema te tradicionalnu franjevačku procesiju iz Bazilike Svetoga Groba. Snimatelj Marko Raguž zabilježio je brojne detalje prirode koja diše svetopisamski, hodočasnička mjesta proživljena na licima vjernika, ozračje velikih i malih svetih mjesta i mističnost jedinstvenih trenutaka. Redatelj i montažer Tomislav Hunjak pretočio je sve kadrove u dokumentarnu i umjetničku filmsku cjelinu u trajanju od stotinu televizijskih minuta.

„Bilo je to hodočašće obnovljene nade – kako za domaće stanovnike, tako i za nas Hrvate“, istaknula je scenaristica filma Tanja Maleš podsjećajući kako je film nastao u Jubilarnoj godini i zabilježio prvu veću hrvatsku skupinu u Svetoj zemlji nakon početka rata u listopadu 2023.

Fra Siniša Srebrenović uputio je poziv svima koji mogu da dođu u Svetu zemlju, „ondje gdje je izvor naše vjere.“ Fra Sandro Tomašević unaprijed je zahvalio svima za svaku potporu koja im dođe, jer ona omogućuje ostvarenje njihovog poslanja na svetim mjestima: „Naša misija je brinuti se za žive stijene, kršćane. Uz vašu molitvu i potporu moramo im omogućiti da ostanu na svetim mjestima.“