Riječ je o edukativno-formativnom programu koji su za župne medijske suradnike zajednički organizirali Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Udruga alumnija KBF-a „Teofil“ te Centar za etiku digitalnih komunikacija i algoretiku „CEDKA“.

Kroz niz izlaganja sudionici su promišljali o tome kako župe mogu jasnije oblikovati svoj identitet i kvalitetnije komunicirati u digitalnom prostoru – od portala i mrežnih stranica do društvenih mreža. Susret je ujedno bio prilika za umrežavanje suradnika i razmjenu iskustava iz konkretne župne prakse.

Okupljene je na početku programa pozdravio don Danko Kovačević, koji je istaknuo kako je smisao susreta slušati jedni druge i razmjenjivati iskustva te u župni medijski rad ponijeti konkretne, primjenjive ideje. Naglasio je da današnje vrijeme zahtijeva veću dostupnost Crkve u digitalnom prostoru, osobito zato što mnogi ljudi prve informacije traže na internetu, a vidljivost župe često ovisi o osnovnim, redovito ažuriranim podatcima. Upozorio je i da digitalni kanali nisu sami sebi svrha, nego pomoć u navještaju i povezivanju zajednice, potaknuvši sudionike da u medijskom radu zadrže pastoralnu osjetljivost i suradnički duh.

U predavanju „Digitalni identitet župne zajednice“ Zrinka Bilokapić naglasila je kako digitalni nastup župe proizlazi iz pitanja tko smo, kako govorimo i kakav dojam ostavljamo na one koji nas čitaju, gledaju ili slušaju. Istaknula je razliku među pojedinim kanalima: mrežnu stranicu kao službeno mjesto, Facebook kao poticaj na djelovanje, a Instagram kao prijenos emocije i neposrednog života župne zajednice. Ujedno je upozorila na važnost međusobnog povezivanja kanala – poveznica s mrežnih stranica na društvene mreže i obrnuto – kako bi se zainteresiranima olakšao pristup informacijama. Kao ključnu poruku izdvojila je potrebu da na mrežama bude prisutan stvarni život župne zajednice te naglasila kako je sadržaj nužno prilagoditi pojedinim platformama.

Doc. dr. sc. Nenad Palac u izlaganju „Primjeri dobrih praksi vjerskih mrežnih portala“ na primjerima portala Bitno.net i Mreža Riječi pokazao je kako kvalitetno vođeni projekti, uz jasno postavljenu misiju i profesionalne standarde, mogu postati prepoznatljivi i široko čitani. Posebno je naglasio važnost kontinuiteta, uredničke odgovornosti i povjerenja u suradnike, istaknuvši da privlačnost sadržaja ne smije prijeći u senzacionalizam. Govoreći o strukturi i publici navedenih portala, istaknuo je da se objave mogu oblikovati kroz prizmu „informacije – formacije – poziva na djelovanje“, jer župa i vjernička zajednica u digitalnom prostoru ne komuniciraju „o sebi“, nego prije svega sa svojim ljudima.

U predavanju „Web stranica župe“ Tomislav Zović naglasio je kako je mrežna stranica temelj digitalne prisutnosti te da mora biti jednostavna, ažurna i prilagođena mobilnim uređajima, s jasno istaknutim ključnim informacijama poput rasporeda misa, kontakata i lokacije. Istaknuo je da posjetitelji najčešće ne traže opsežne tekstove, nego brze i točne odgovore, pa struktura i preglednost često odlučuju hoće li se netko snaći „u dva klika“. Upozorio je i na važnost vidljivosti na tražilicama te urednog povezivanja sadržaja kako bi župa bila dostupna onima koji je najprije potraže putem interneta.

Zaključno je, u predavanju „Društvene mreže“, Pamela Pervan istaknula da društvene mreže nisu zamjena za mrežnu stranicu, nego prostor u kojem župa „dolazi k ljudima“ i ulazi u njihov svakodnevni protok informacija. Objasnila je da je cilj prisutnosti na mrežama doseg, podsjećanje i izgradnja odnosa, pri čemu se komunikacijski kanali biraju prema potrebama zajednice: Facebook kao digitalna oglasna ploča za informiranje zrelije publike, a Instagram kao prozor u ljepotu zajedništva, gdje priču nose slika, kvaliteta i konzistentan stil.

Osvrnula se i na WhatsApp kao privatni komunikacijski kanal koji zahtijeva jasnu svrhu, moderaciju i poseban oprez zbog privatnosti, dok je za TikTok istaknula potrebu autentičnosti i jasnog smisla ako župa želi doprijeti do mlađih dobnih skupina. Zaključno je poručila da je smisao društvenih mreža skraćivanje puta do čovjeka i stvaranje uvjeta za susret uživo, jer je „svrha susret, a ne lajk“.