Čestitajući bratovštini visoku obljetnicu postojanja, biskup Glasnović je rekao kako je relikvijar s moćima bl. Alojzija Stepinca dar Zagrebačke nadbiskupije i zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše te da se sada u Dubrovačkoj biskupiji blaženikove moći nalaze na tri mjesta: u katedrali u Dubrovniku, u Župi sv. Ilara u Mlinima i u Korčuli. Poželio je svima da prepoznavaju znakove vremena i odgovaraju na potrebe ljudi i poticaje Duha Svetoga.

Na misi je propovijedao postulator kauze blaženog Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja. Govorio je o porukama misnih čitanja ispreplićući ih s naglascima iz života bl. Alojzija Stepinca i poviješću bratovštine Svih svetih.

Istaknuo je Isusov poziv na prihvaćanje križa kao sredstva i puta spasenja, dodavši: „Uputiti nam se na Via Crucis – Put križa, poput Svih svetih, zaštitnika Bratovštine slavljenice, kojima ona ponosno pjeva: ‘Mnoge muke vi primiste, al’ Isusa svej slidiste’.“

Spomenuo se pritom korčulanskog i stonskog biskupa Ivana Kružića koji je 1301. godine utemeljio bratovštinu i njezine uloge u životu zajednice od osnutka. „Spomen na 725. obljetnicu osnutka Bratovštine Svih svetih oživljava pred našim očima čudo ljubavi, vjernosti i žrtve”, rekao je. „Prepoznajemo ga po stihovima himna Svih svetih: ‘Da se svit vas čudijaše – vašu virnost kad gledaše.’ Vjerni i nevjerni svijet u njima je gledao kvasac kršćanskog života, evanđeoski zanos činiti dobro, zauzeti rad za duhovni preporod župne zajednice, skrbnike za siromašne, vršitelje djela milosrđa, pokore i molitve, brižne za ures crkava i oltara, brižne da tko ne umre bez sakramenata, okretne u prikupljanju umjetničkih djela, poput kretskih ikona, velikodušne u dobrotvornosti osobnim darom i preko Banke svetog Josipa. Tako su se i u ovome gradu događala čuda ljubavi po Kristovu primjeru: ‘Ljubite jedni druge, kao što sam ja ljubio vas’ i čuda ljubavi prema bližnjemu: ‘Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste’”, rekao je.

Postulator Batelja naveo je i misao bl. Alojzija Stepinca, koji je od 1940. postao član dobrotvor ove bratovštine, izgovorenu jednom prigodom u Zagrebu: „Tko dira čovjeka, tko progoni čovjeka, tko ubije čovjeka, dira zjenicu Božjega oka.“ Tu blaženikovu misao propovjednik je povezao s primjerom života stradalnika u razdoblju Drugog svjetskog rata i poraća na Korčuli, među kojima je bio i bratim Ivo Peručić od sv. Roka, ubijen 1950. u 25. godini života, ustvrdivši kako su njegov život i smrt posvjedočili istinitost tih riječi.

Mons. Batelja nadalje je propovijedao o vjeri i svjedočanstvu vjere koje je dao bl. Alojzije Stepinac, posebice na montiranom sudskom procesu 1946. godine te ustvrdio: „Umro je čiste savjesti svjedočeći Božju čast, ljudsko dostojanstvo u osobnom i narodnom životu, kao borac za istinu i pravdu, za slobodu vjere i kršćanskih istina.“

Ohrabrio je nadalje okupljene da se ne boje smrti štujući sv. Josipa, Gospu Žalosnu i druge svece i blaženike oslikane na njihovu Senjalu te naveo primjer razgovora Stepinca i njegove majke Barbare kada ga je ona, kao starica od osamdeset dvije godine, pohodila u tamnici u Lepoglavi.

„Čestitam na odlučnosti da bl. Stepinac bude ne samo brat dobrotvor, nego i sveti zagovornik ove Bratovštine! Neka on bude uzor vjernosti Kristu i drugim bratovštinama, svim stanovnicima ovoga grada, otoka Korčule, Dubrovačke biskupije, hrvatskoga naroda, Katoličke Crkve i baštini svega svijeta”, poručio je postulator Batelja.

Kao uspomenu na ovaj događaj postulator Batelja je gaštaldu bratovštine Svih svetih Mihovilu Depolu te biskupu i župniku darovao medaljon koji čuva uspomenu na proglašenje blaženim kardinala Stepinca 1998. u Mariji Bistrici.

Prije misnog slavlja sudionici su se okupili u bratimskoj crkvi Svih svetih gdje je biskup blagoslovio relikvijar i sliku bl. Alojzija, pa su se potom sudionici u procesiji uputili do crkve sv. Marka prolazeći kroz ulazna vrata u grad. U procesiji su, uz biskupa Glasnovića i postulatora Batelju, sudjelovali dekan Korčulanskog dekanata i kanonik Stolnog kaptola don Željko Kovačević te župnik don Josip Mudri koji je moći bl. Alojzija Stepinca unio u Korčulu te ih predao postulatoru Batelji koji ih je unio u crkvi sv. Marka. Sliku blaženika nosili su zajedno predstavnici triju korčulanskih bratovština: Svih svetih, Sv. Roka i Gospe od Utjehe, a u liturgiji su sudjelovali i drugi svećenici i bratovštine s Korčule. Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti župni zbor. Vjernici su nakon mise imali prigodu iskazati štovanje blaženikovim moćima.

Dan ranije, u subotu 14. veljače, u crkvi Svih svetih u Korčuli mons. Batelja predstavio je javnosti knjigu „Svjetlo na putu života“ na predavanju uz 725. obljetnicu neprekinutog rada Bratovštine Svih svetih u Korčuli. Riječ je o duhovnom životopisu blaženog Alojzija Stepinca, a knjiga je napisana u suradnju postulatora Batelje s američkim redovnikom iz Reda premostrantensa o. Hugom Barbourom.

Za ovu visoku korčulansku obljetnicu dr. Batelja je pripremio i spomen knjižicu u kojoj je poruke nedjeljnih čitanja isprepleo sa 725. obljetnicom osnutka Bratovštine Svih svetih čiji je član dobrotvor bio i blaženi Alojzije Stepinac. Tekst je oplemenio fotografijama kretskih ikona i bogate duhovne baštine koju je ova bratovština marljivo prikupljala i danas s pažnjom čuva.

Bratovštinu Svih svetih u tek osnovanoj Korčulanskoj biskupiji utemeljio je 8. listopada 1301. godine korčulanski i stonski biskup, Dubrovčanin Ivan Kružić. Poznata je i kao bratovština Dobre smrti ili bratovština bičevalaca. Njezini članovi su imali jednak status, a dolazili su iz redova uglednih sinova Crkve, brodograditelja, stolara i drvodjelaca, zemljoposjednika i plemića. Djeluje u kontinuitetu 725 godina i po tome je najstarija hrvatska bratovština.

FOTO Korčula dobila moći bl. Stepinca