Tema ovogodišnje konferencije bila je „Tradicija i sakralna baština u kontekstu novog hodočasničkog iskustva mladih“, povezana s nadolazećim Susretom hrvatske katoličke mladeži koji će 2. i 3. svibnja biti održan u Požegi. Program je počeo razgledavanjem srednjovjekovne crkve sv. Lovre, nakon čega su se sudionici uputili u Dvoranu bl. Alojzija Stepinca.

Na početku je okupljene pozdravila Sunčana Matić iz agencije LUX Promocija i zahvalila im na dolasku. Pozdravima se, uime požeškog gradonačelnika Borislava Miličevića, pridružila i njegova zamjenica Irena Martinek. Prisutne je pozdravio i predsjednik Organizacijskog odbora Susreta hrvatske katoličke mladeži u Požegi i kancelar Požeške biskupije Robert Kupčak. Zahvalio je sudionicima na dolasku te im izrazio dobrodošlicu u svoje i uime požeškog biskupa Ive Martinovića.

Potom je održao izlaganje „Organizacija Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM) 2026.“  Predstavio je geslo Susreta preuzeto iz Evanđelja po Ivanu: „Ja sam trs, vi loze“ (Iv 15, 5) te tijek priprema za Susret. Istaknuo je da organizacija zahtijeva sustavnu i dugotrajnu pripravu u kojoj sudjeluju Požeška biskupija kao domaćin, Hrvatska biskupska konferencija, župne zajednice, svećenici, vjeroučitelji, pastoralni djelatnici i brojni volonteri.

Podsjetio je da je priprava za Susret počela u rujnu 2025. kroz duhovno-pastoralni rad s mladima u župama. U tu svrhu pripremljena je katehetsko-molitvena građa za mlade, a uz redovite susrete u župama organizirane su i dodatne aktivnosti, poput dekanatskih susreta krizmanika koji su okupili oko dvije tisuće pripravnika za sakrament potvrde u Požeškoj biskupiji te SHKM kvizaške lige u kojoj sudjeluju ekipe iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i inozemstva. Predsjednik Odbora predstavio je dvodnevni program SHKM-a, čiji će središnji događaj biti euharistijsko slavlje na Trgu Svetog Trojstva u Požegi.

Predavanje „Kultura susreta u pastoralnom djelovanju s mladima“ održao je Stanislav Šota s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Istaknuo je da su Crkva i njezin pastoral u svojoj biti prožeti kulturom susreta dodavši da je Crkva pozvana kulturom susreta biti putokaz, osnažiti duhovni mentalitet suvremene stvarnosti, biti dar u sadašnjem trenutku, stvarati dijalog i učiti različitosti, u nauku biti dosljedna i autentična, svjedočiti da može i drugačije, da zakon ljubavi još uvijek vrijedi te da se božansko i danas dariva.

Tomislav Korov iz Odbora za pastoral turista Hrvatske biskupske konferencije i Fakulteta za turizam i ruralni razvoj u Požegi govorio je o temi „Između tradicije i ponude – mladi, hodočašće i očuvanje duhovnog identiteta destinacije“. Istaknuo je da se u suvremenom kontekstu društvenih, kulturnih i turističkih promjena hodočašće mladih sve češće nalazi između izvorne religijske prakse i turistički oblikovane ponude. Poručio je da se u svjetlu SHKM-a u Požegi otvara pitanje odnosa između tradicije koju Crkva i lokalne zajednice baštine te ponude koju destinacije oblikuju, što postaje ključno za razumijevanje budućnosti vjerskog turizma i hodočašća mladih. Rekao je da mladi ne traže prvenstveno „savršeno organiziranu ponudu“, nego autentično iskustvo, smisao i pripadanje.

Temu „Maritimna hodočašća, mladi i pitanja kontinuiteta“ predstavio je Mario Katić s Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. U izlaganju je analizirao maritimna hodočašća na istočnoj obali Jadrana u kontekstu suvremenih društvenih promjena, s posebnim naglaskom na generacijski prijenos i ulogu mladih u očuvanju tradicije. Predstavio je primjere hodočašća Gospi od Snijega u Kukljici na otoku Ugljanu, Gospi od Kapelice u Rogoznici te Gospi od Škrpjela u Perastu u Crnoj Gori. Osobitu pozornost je posvetio mladima kao sudionicima, promatračima i potencijalnim nositeljima budućeg kontinuiteta.

Direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije/kantona Anđelko Maslać je u predavanju „Međugorje i hodočašća mladih – primjer Međunarodnog susreta mladih (Mladifest)“ predstavio Međugorje kao jedno od najpoznatijih marijanskih duhovnih središta u svijetu. S obzirom na veliki broj dolazaka mladih u Međugorje, poseban naglasak je stavio na Međunarodni susret mladih – Mladifest, koji se održava od 1989. na poticaj fra Slavka Barbarića.

Tajnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i voditelj Muzeja bl. Alojzija Stepinca Tomica Plukavec održao je predavanje „Sakralna baština na web-portalima: virtualna šetnja Stepinčevim muzejom kao novo hodočasničko iskustvo mladih“. U izlaganju je predstavio razvoj digitalnih tehnologija i mrežnih portala kao nove mogućnosti interpretacije i približavanja sakralne baštine mladim generacijama. Rekao je da virtualne šetnje kulturnim i crkvenim ustanovama u modernom svijetu postaju važan oblik komunikacije baštine koji nadilazi prostorne i vremenske granice te omogućuje novo hodočasničko iskustvo u digitalnom okruženju.

Predavanjem je analizirao primjer virtualne šetnje Muzejom bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu kao model povezivanja duhovne dimenzije baštine, tehnologije i pastoralnog djelovanja na internetu. Istaknuo je da virtualni sadržaji ne zamjenjuju fizičko hodočašće, nego ga nadopunjuju, produbljuju i potiču interes za osobni dolazak na mjesta pamćenja i molitve.

Izlaganje „Muzejskim stazama i Blago Požege – novi oblici interpretacije sakralne baštine u Gradskom muzeju Požega“ održao je Matej Peharda iz Gradskog muzeja Požega. Predstavio je obnovljeni muzej i novi stalni postav „Od mora do gora“, najveći prikaz kulturne baštine Požege i Požeštine. Tijekom obnove, kada muzej nije bio otvoren za posjetitelje, kustosice Ivana Domanović i Andreja Vojnić osmislile su mobilnu aplikaciju „Blago Požege“ pomoću koje se upoznaje kulturna baština Požege kroz tri različite rute. Paralelno s obnovom zgrade i novim stalnim postavom osmišljena je i aplikacija „Muzejskim stazama“ koja uključuje interakciju posjetitelja s muzejskim predmetima te njihovim „in situ“ sadržajima. Tako korisnici mogu dodatno istraživati lokacije u samom gradu, ali i izvan njega, a odnose se na ono što je oblikovalo kulturnu baštinu požeškog kraja. Budući da obje aplikacije, kao i stalni postav Muzeja, povezuju i sakralnu i svjetovnu kulturnu baštinu, Peharda je zaključio kako nije moguće predstaviti takve sadržaje ako jedno isključuje drugo.

Po završetku predavanja sudionici su razgledali dio stalnog postava „Benediktinci među gorama“ u Gradskom muzeju Požega.

Pokrovitelji 7. konferencije bili su Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske i Grad Požega, a suorganizator je bila Turistička zajednica grada Požege. Podršku organizaciji i Sunčani Matić iz agencije LUX Promocija pružila je Požeška biskupija, izvijestio je Ured za odnose s javnošću, pisanu baštinu i tisak Požeške biskupije.