Foto: Mihael Varenica // 72. plenarno zasjedanje Sabora HBK-a
Zagreb (IKA)
Donosimo pozdravni govor predsjednika HBK-a zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše koji je uputio na početku 72. plenarnog zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije u utorak 14. travnja u sjedištu HBK-a u Zagrebu.
Draga braćo u biskupstvu!
1. Na početku ovoga našeg LXXII. redovitog plenarnog zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije od srca vam upućujem bratski pozdrav i izražavam radost što smo se ponovno okupili. U uskrsnome smo vremenu u kojemu u Crkvi odzvanja Gospodinov poziv na mir koji je ujedno i njegov dar. Za takvim mirom čeznu svi narodi, posebno stanovnici ratovima ugroženih područja. Na nama je da za taj mir molimo, za njega se zalažemo, ali ponajviše da u svojim srcima i u našim međusobnim odnosima stvaramo prostor u koji se mir može nastaniti. Neka nas stoga i u našim raspravama i odlukama vodi milost Krista uskrsloga i svjetlo Duha Svetoga da naš rad bude nadahnut evanđeoskom gorljivošću i donese plodove mira i radosti za povjereni nam Božji narod.
S osobitom radošću pozdravljam uzoritoga gospodina kardinala Josipa Bozanića, zagrebačkoga nadbiskupa emeritusa.
Poseban pozdrav upućujem delegatima susjednih biskupskih konferencija i mjesnih Crkava: predsjedniku Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, mons. Tomi Vukšiću, vrhbosanskome nadbiskupu; predsjedniku Slovenske biskupske konferencije, mons. Andreju Sajeu, biskupu Novoga Mesta, kojemu još jednom čestitamo 20. obljetnicu novomeške biskupije; delegatu Talijanske biskupske konferencije, mons. Ignaziju Sanni, nadbiskupu Oristana u miru; mons. Fabijanu Svalini, srijemskome biskupu; mons. Ferencu Fazekasu, subotičkome biskupu te mons. Mladenu Vukšiću, kotorskome biskupu.
S poštovanjem pozdravljam generalnoga tajnika, vlč. Krunoslava Novaka; zamjenika generalnog tajnika, vlč. Iliju Dogana, kao i gosp. Zvonimira Ancića, predstojnika Tiskovnoga ureda HBK-a. Na osobit način zahvaljujem i svim predstavnicima sredstava društvenih komunikacija koji su danas s nama. Po njihovoj će zauzetosti vijest o ovome zasjedanju pravodobno doprijeti do brojnih vjernika. Svima od srca želim blagoslovljen i plodonosan rad i ugodan boravak u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije.
2. Kristovo uskrsnuće središte je naše vjere i izvor naše nade. Crkva kao zajednica vjernika u svako vrijeme poput apostola stoji pred praznim grobom, prima mir Uskrsloga i poslanje svjedočiti narodima da je smrt pobijeđena i da život ima posljednju riječ. Budući da smo narod uskrsnuća, pozvani smo biti svjedoci pomirenja, graditelji povjerenja i navjestitelji nade koja se ne temelji na ljudskim projektima, nego na vjernosti Boga koji nas ne prepušta raspadljivosti i smrti.
U zajedništvu s papom Lavom XIV. molimo za mir u svijetu, a na poseban način na Bliskome istoku i u Ukrajini. Molimo da svjetlo Uskrsloga rasvijetli tmine rata i mržnje te u srcima ljudi probudi nadu u novi početak. Uskrsli Krist i danas ulazi u prostore zatvorene strahom, kao što je ušao u zatvoren prostor apostolske dvorane. On i nama razotkriva rane svoga tijela, da iz njih crpimo snagu za suočavanje sa sadašnjim i povijesnim ranama našega naroda. Stoga i ovo zasjedanje želimo živjeti kao dio vazmenoga hoda Crkve: osluškujući što Duh govori Crkvama, tražeći putove kako Uskrs ne bi ostao samo jedan od blagdana u kalendaru, nego stil života koji se očituje u povjerenju, hrabrosti, spremnosti na obraćenje i novoj pastoralnoj kreativnosti.
3. Jučer smo, s dubokom zahvalnošću Bogu i u duhu zajedništva proslavili 60. obljetnicu Hrvatske inozemne pastve, 80 godina dušobrižništva u Njemačkoj i Austriji te 100. obljetnicu Franjevačke kustodije Svete Obitelji u Chicagu. Te nas obljetnice podsjećaju na vjernost i žrtvu brojnih misionara, redovnika, redovnica i laika koji su kroz desetljeća pratili naše iseljenike, dijelili s njima radosti i kušnje migracijskih valova te im čuvali i prenosili dar vjere i hrvatski identitet. U toj proslavi prepoznajemo poziv da i danas, u novim oblicima mobilnosti i raseljavanja, budemo osjetljiviji na duhovne i pastoralne potrebe naše braće i sestara izvan domovine, kako bi i oni, po skrbi svojih pastira, osjećali živu povezanost s mjesnom Crkvom u Hrvatskoj i njezinim poslanjem.
4. U tome svjetlu posebno mjesto našega zasjedanja zauzima razmatranje apostolske pobudnice pape Lava XIV. Dilexi te (Ljubio sam te), koja je njegova prva velika pobudnica o ljubavi prema siromašnima. Papa Lav XIV. snažno naglašava da briga za siromašne nije dodatak ili opcija, nego temeljni kriterij vjerodostojnosti Crkve i svakoga pastira. Siromašni nisu samo primatelji naše pomoći, nego „učitelji Evanđelja“ koji nas evangeliziraju i pomažu nam ponovno otkriti lice Krista prisutnoga u ranjenima, prezrenima i zaboravljenima. Pobudnica poziva cijelu Crkvu na svojevrsni kulturni i duhovni zaokret: od logike ravnodušnosti prema logici blizine, od mentaliteta zatvorenosti i samodostatnosti prema raspoloživosti da dopustimo da nas iskustvo i patnja siromašnih preobraze i obnove naše zajednice. U tome smislu, promišljanje o toj pobudnici nije samo teološki zadatak, nego poziv na obraćenje srca i na obnovu našega zajedničkog biskupskog služenja u znaku jednostavnosti, skromnosti i velikodušne solidarnosti.
5. Pred nama su i brojna konkretna pitanja i teme koje ćemo, prema Dnevnome redu ovoga zasjedanja, zajedno razmatrati. Zaustavit ćemo se na procesu informatizacije župne administracije, svjesni da suvremeni alati mogu pomoći većoj transparentnosti i učinkovitosti te olakšati svakodnevni rad župnika i župnih suradnika. Razmotrit ćemo i aktualnosti vezane uz Hrvatsku katoličku mrežu, svjesni da su mediji važna sredstva evangelizacije, formacije i prisutnosti Crkve u javnosti. Posebnu pozornost posvetit ćemo djelovanju Hrvatskoga Caritasa tražeći načine kako u svjetlu pobudnice Dilexi te još snažnije odgovoriti na potrebe siromašnih i ranjivih u našemu društvu. Dotaknut ćemo se i dušobrižništva hrvatskih branitelja koji nose rane rata i tranzicije te trebaju trajnu blizinu Crkve, kao i pitanja Hrvatskoga martirologija, u kojemu želimo čuvati spomen na svjedoke vjere i pravednosti našega naroda. Na Dnevnome je redu i novi prijevod Rimskoga misala koji je od posebne važnosti za dostojanstveno slavljenje liturgije. Naš će rad zaokružiti izvješća predsjednika komisija, vijeća i odbora, pitanja mandata u tijelima HBK-a te druge točke koje proizlaze iz života naših biskupija.
6. Draga braćo, neka ovo zasjedanje bude vrijeme u kojemu ćemo u ozračju vazmene radosti obnoviti svoju raspoloživost Gospodinu i njegovu narodu. Iskoristimo ove dane za razgovore, molitvu i razmjenu iskustava kojima ćemo ojačati veze koje nas povezuju kao suradnike na njivi Gospodnjoj, kako bi Božji narod u Hrvatskoj još jasnije osjetio Kristovu blizinu po našemu služenju. Neka nas u svemu, a posebno na ovome zasjedanju, prati zagovor Blažene Djevice Marije Majke Crkve, te svi hrvatski blaženici i svjedoci vjere.
Priopćenje s ovoga zasjedanja bit će predstavljeno u četvrtak, 16. travnja, na završnoj tiskovnoj konferenciji u 12 sati.
Još jednom vas sve od srca pozdravljam i zazivam na naš zajednički rad obilje Božjeg blagoslova i plodonosno zborovanje.
✠ Dražen Kutleša,
predsjednik HBK-a