Ovogodišnje slavlje je i u znaku spomena 530. godišnjice od smrti bl. Jakova Zadranina (1496.-2026.) koji je rodom Zadranin, iz središta grada Zadra na poluotoku, a svoje redovništvo počeo je u samostanu sv. Frane u Zadru u kojeg je bio ušao kad je imao dvadeset godina.

Nadbiskup Zgrablić zahvalio je fra Marcu Valleti, čuvaru samostana u Bitettu, na pozivu da predvodi to misno slavlje i za bratski doček, „konkretan znak zajednice koja ujedinjuje franjevačku obitelj i cijelu Crkvu“.

Pohod nadbiskupa Bitettu na Jakovljev  blagdan ujedno je odgovor i na poziv kojeg je bivši gvardijan samostana u Bitettu, fra Vincenzo Dituri uputio mons. Zgrabliću kad je pohodio Zadar 2024. godine. Dituri je tada donio u Zadar relikviju, prst bl. Jakova iz Bitetta te je kroz središte Zadra 5. svibnja 2024. održana svečana procesija s tom relikvijom i svečano misno slavlje u crkvi sv. Frane u Zadru, koje je predvodio mons. Zgrablić.

Uz franjevce i druge apulijske svećenike, u misi je koncelebrirao i biskup Miro Relota, vojni ordinarij u BiH, koji je svojevremeno bio čuvar franjevačkog svetišta u Bitettu, vodio je kauzu kanonizacije bl. Jakova Zadranina i zaređen je za svećenika 1991. godine kao član Franjevačke provincije sv. Mihaela arkanđela u Apuliji u biskupiji Bari Bitonto, u kojoj je djelovao bl. Jakov.

Mons. Zgrablić pozdravio je predstavnike civilnih i vjerskih vlasti, svećenike, redovnike i redovnice i brojne vjernike koji su sudjelovali u misnom slavlju, koje je bilo vrhunac proslave nakon devetnice bl. Jakovu održane od 17. do 26. travnja u Jakovljevom svetištu.

Svakog dana devetnice bile su različite teme nagovora: obitelj, vjernici laici, volonteri, poljodjelstvo, bolesni, proslavljena Crkva u nebu, franjevačka obitelj, Marija – stvarnosti koje su sve povezane s djelovanjem bl. Jakova Zadranina (1400.-1496.), koji je u samostanu u Bitettu djelovao najduže, četrdeset godina, od svojih oko šezdeset godina redovništva.

„Božanska providnost nikada ne napušta znakove svoje prisutnosti u povijesti, jer Bog nastavlja djelovati u vremenu ljudi s diskrecijom i vjernošću, ispreplićući ljudske događaje sa svojim planom spasenja“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da i primjer čašćenja bl. Jakova pokazuje kako „vjera nije statično nasljeđe, nego živa stvarnost koju treba stalno oživljavati“.

Nadbiskup je uvodno u propovijedi razmatrao riječ bl. Jakova „Ite secure“ – „Idi sigurno“, koje su bile značajne upravo u životu biskupa Relote, prilikom prihvaćanja njegove službe biskupa te mu je, nazočnom u Bitettu, nadbiskup Zgrablić poželio daljnji blagoslov i pratnju bl. Jakova.

„Bl. Jakov i danas nastavlja pratiti put Crkve. Na dan kada je objavljeno imenovanje za biskupa, 21. studenoga 2025., mons. Relota nije zaboravio bl. Jakova, već je dao lijepo svjedočanstvo jednostavnim riječima duboke odanosti.

Tada je mons. Relota ispričao što se dogodilo u Apostolskoj nuncijaturi u Sarajevu, kada ga je nuncij pozvao obavijestiti da ga je Sveti Otac imenovao vojnim ordinarijem. „Na tu vijest otišao sam u kapelu nuncijature i ne znam koliko sam vremena ostao sam pred Presvetim Sakramentom. Prvo je došla velika oluja, zatim lagani vjetar i konačno tišina. I tada mi je na um došla misao o bl. Jakovu iz Zadra, koji je do svoje smrti obavljao svoju misiju u Bitettu. Kao da sam čuo njegove riječi, koje je često ponavljao onima koji su ga tražili savjet: „Ite secure! – Idite sigurno!“. Ustao sam i vratio se nunciju, koji me strpljivo čekao s osmijehom. Rekao sam: Ako je ovo volja Svetog Oca, evo me!““, ispričao je nadbiskup Zgrablić u propovijedi misnog slavlja mnoštvu talijanskih vjernika, poručivši: „To jednostavno, a intenzivno svjedočanstvo pokazuje kako bl. Jakov nije samo lik iz prošlosti, nego živa duhovna prisutnost koja nastavlja govoriti, usmjeravati i podržavati one koji se pouzdaju u Boga. Riječi ‘Idite sigurno’“ nisu samo uspomena na bl. Jakova, nego postaju aktualna riječ koja proizlazi iz života potpuno ukorijenjenog u Bogu i nastavljaju odjekivati u srcu Crkve.“

U tom kontekstu, rekao je nadbiskup, još bolje se shvaća značenje navještenog Evanđelja o Dobrom Pastiru, „jer samo tko živi u dubokoj zajednici s Kristom može sigurno voditi druge, ne oslanjajući se na vlastite snage, nego na povjerenje u Providnost. Bl. Jakov, u svojoj poniznosti, bio je upravo to: čovjek sjedinjen s Bogom i zato je znao pokazati put drugima – ne složenim riječima, nego jednostavnošću onoga koji se u potpunosti pouzdaje u Gospodina“, istaknuo je mons. Zgrablić. Rekao je da i danas riječ bl. Jakova „Ite secure – Idi sigurno“ „postaje poziv za svakoga od nas: da idemo naprijed u životu bez straha, da s povjerenjem prihvatimo Božju volju, da ne bježimo pred poteškoćama“, kao što čini plaćenik u prispodobi odnosa prema stadu, „nego da ostanemo postojani, kao Dobri Pastir, u vjernosti i ljubavi prema Bogu“.

Nadbiskup Zgrablić zahvalio je zajednici u Bitettu „koja s vjernošću, ljubavlju i ustrajnošću, stoljećima čuva pobožnost prema bl. Jakovu, održavajući njegov spomen živim i čineći njegovo svjedočanstvo još uvijek djelotvornim u životu Božjeg naroda“. Nadbiskup je rekao da nas primjer takvog velikog, vjernički predanog čašćenja bl. Jakova, koje postoji među vjernicima u Italiji, „duboko potiče, osobito ako iskreno i ponizno razmotrimo da je u njegovom rodnom gradu Zadru štovanje blaženika djelomično zaboravljeno, gotovo zasjenjeno prolaskom vremena i povijesnim promjenama, dok u Bitettu nastavlja cvjetati kao živa i plodna tradicija.“

Prispodoba o Dobrom Pastiru u navještenom evanđelju po Ivanu je ključ i za razumijevanje života bl. Jakova, rekao je nadbiskup.

„Isus se prikazuje kao Dobri Pastir koji poznaje svoje ovce jednu po jednu, voli ih osobnom i konkretnom ljubavlju i daje svoj život za njih, pokazujući tako da se prava ljubav ne mjeri riječima ili osjećajima, nego sposobnošću da se potpuno daruje“, rekao je predvoditelj slavlja, dodavši da u tom svjetlu, razlika koju Isus ističe između pravog pastira i plaćenika postaje još jasnija.

„Dok plaćenik bježi pred opasnošću jer mu ovce zapravo nisu važne, Dobri Pastir ostaje, suočava se s rizikom i daje sebe, otkrivajući tako da je srce kršćanske ljubavi potpuni dar sebe. Ta je logika utjelovljena u životu bl. Jakova, koji je bez pompe i traženja priznanja živio svaki dan u vjernosti, molitvi i ljubavi prema bližnjemu, dok u jednostavnosti svoga života nije postao stvarni odraz Dobrog Pastira“, rekao je nadbiskup, istaknuvši da se evanđeoska slika Dobrog Pastira  izvanredno utjelovila u jednostavnom i poniznom životu bl. Jakova.

Premda bl. Jakov „nije obavljao prestižne dužnosti ni ostavio važna pisana djela, živio je franjevački život ispunjen poniznim službama, obavljajući svakodnevne zadatke poput kuhara, prosjaka, vrtlara, portira i sakristana, pretvarajući tako jednostavnost običnog života u istinski put svetosti.

U tom smislu, prva velika poruka koju nam bl. Jakov prenosi tiče se svetosti u malim stvarima. Svojim vlastitim životom, bl. Jakov nas uči da život velik pred Bogom ne čine izvanredna djela, nego ljubav s kojom se obavljaju najjednostavnije i svakodnevne radnje – i da svaki čin, čak i najskriveniji i naizgled beznačajan, postaje mjesto susreta s Bogom, ako se živi u vjeri i predanosti“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da „to za nas predstavlja snažan izazov, jer smo često skloni tražiti veličinu u vidljivom uspjehu, u posjedu, u vidljivosti i priznanju, zaboravljajući da Bog gleda srce čovjeka, a ne izgled“.

Druga važna poruka koja proizlazi iz života bl. Jakova je središnje mjesto molitve u životu čovjeka, rekao je nadbiskup. „Bl. Jakov je bio duboko uronjen u živi i neprekidni odnos s Bogom, u molitvu koja nije bila formalna ili površna, već toliko intenzivna da ga je ponekad vodila u ekstazu, i koja mu je omogućavala da svaki trenutak dana živi u prisutnosti Gospodina.

Bl. Jakov živio je u vremenu poput našeg, obilježenom žurbom, odvlačenjem pažnje i rastresenošću: njegovo svjedočanstvo snažno nas podsjeća na potrebu za ponovnim otkrivanjem tišine, unutarnjeg života i osobnog dijaloga s Bogom, bez kojih kršćanski život gubi svoj najdublji korijen.“

Uz molitvu, život bl. Jakova nudi nam i svjedočanstvo konkretne i hrabre ljubavi koju je on očitovao i tijekom razdoblja kuge koja je bila pogodila Bitetto, 1482. godine. Bl. Jakov bio je već star, ali „nije oklijevao ostati uz bolesne, pružajući im pomoć i tješeći ih, dok su mnogi drugi bježali iz straha.

To nas uči da autentična dobrota ne ostaje na riječima, već se prenosi u konkretne geste bliskosti i služenja, posebno prema onima koji pate, koji su sami, zaboravljeni, podsjećajući nas da je svatko tko je obilježen boli, sâmi lik Isusa Krista“, rekao je nadbiskup.

Iz života bl. Jakova proizlazi i poruka o potrebi „potpunog povjerenja u Božju providnost, jer je bl. Jakov živio potpuno predan Bogu. Upravo to povjerenje omogućavalo mu je da se sa svakom situacijom suočava sa spokojem i nadom, postajući sredstvo utjehe i svjetla za druge“, rekao je nadbiskup, istaknuvši da su se ostvarila mnoga proročanstva bl. Jakova koje je rekao drugim ljudima, pa i vojvodi Andrei Matteu Acquavivi. I to pokazuje da „tko živi u zajedništvu s Bogom, postaje sposoban čitati povijest s pogledom osvijetljenim vjerom“.

Sve poruke iz života bl. Jakova „pronalaze svoje središte i izvor u euharistiji u kojoj Krist, Dobri Pastir, i dalje daruje svoj život za nas i poziva nas da od našeg postojanja učinimo dar za druge, slijedeći primjer bl. Jakova.

Molimo zagovor bl. Jakova da i mi možemo živjeti istinsku vjeri u jednostavnosti, svakodnevnu i duboku molitvu, konkretnu ljubav i nepokolebljivo povjerenje u Providnost, kako bi naš život postao, poput života bl. Jakova, svijetlo svjedočanstvo Božje ljubavi u svijetu“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je podsjetio vjernike u Bitettu da se uz ovogodišnji blagdan bl. Jakova, u Zadru spominje i stota godišnjica postojanja relikvije bl. Jakova Zadranina.

Franjevački samostan u Bitettu je prije sto godina, 1926. godine, darovao relikviju bl. Jakova samostanu sv. Frane u kojem je bl. Jakov počeo svoje redovništvo u Jakovljevom rodnom Zadru kao znak pobožnosti, ali i duhovnog poziva upućenog cijelom narodu Zadra i Hrvatske. „To je i znak vremena, poziv da se vrati korijenima duhovnosti i da se ponovo otkrije svetost kao sastavni element vlastitog kršćanskog identiteta, osobnog i zajedničkog. Ta relikvija predstavlja živu prisutnost bl. Jakova koji poziva na sjećanje i ponovno otkrivanje vlastitog kršćanskog identiteta, jer sveci nikada ne pripadaju samo povijesti, nego nastavljaju pratiti put Crkve“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Nakon mise, nadbiskup Zgrablić i biskup Relota sudjelovali su i u velikoj svečanoj procesiji kroz Bitetto u kojoj se nosi veliki relikvijar u kojem je prst bl. Jakova Zadranina.

U sredini povorke, ispred relikvije bl. Jakova, kao predvoditelj slavlja kroz središte grada hodio je nadbiskup Zgrablić, u pratnji čuvara samostana u Bitettu fra Marca Vallete. O. Valetta zahvalio je mons. Zgrabliću na dolasku i doprinosu u duhovnoj povezanosti Bitetta i Zadra, po životu bl. Jakova Zadranina te je uputio srdačne pozdrave Zadranima i cijelom hrvatskom narodu koji je njima u Bitettu, Italiji, franjevcima i sveopćoj Crkvi, darovao blaženika Jakova hrvatskog, zadarskog roda.

FOTO Proslava blagdana bl. Jakova Zadranina, zaštitnika Bitetta