Papa je govorio o „uzvišenoj“ zajedničkoj odgovornosti i brizi o planetu i dobrobiti ranjivih, koji su danas ugroženi i u opasnosti. Ponovno je istaknuo vrijednost astronomije koja pomaže razmatrati nebo; blago dostupno svima i izvor univerzalne radosti u podijeljenom svijetu, piše Vatican News.

U svom je govoru održanom na engleskom jeziku, papa Lav izrazio duboku zahvalnost za vjernu i velikodušnu potporu koju Zaklada Vatikanskog opservatorija pruža Vatikanskoj zvjezdarnici koju je – podsjetio je – prije 135 godina papa Lav XIII. želio ponovno uspostaviti kako bi svi mogli jasno vidjeti da se Crkva i njezini pastiri ne protive istinskoj i temeljitoj znanosti, bilo ljudskoj ili božanskoj, nego da ju s najvećom predanošću prihvaćaju, potiču i promiču.

Bilo je to, naime, doba u kojemu se znanost sve više predstavljala kao izvor istine koja konkurira religiji; stoga je Crkva osjećala hitnu potrebu da se suprotstavi rastućoj percepciji da su vjera i znanost neprijateljice. Danas se, međutim, znanost i religija moraju suočiti s drugačijom i možda podmuklijom prijetnjom – onima koji poriču sâmo postojanje objektivne istine.

„Previše ljudi u našem svijetu odbija priznati ono što i znanost i Crkva jasno uče: da imamo uzvišenu odgovornost paziti na naš planet i osigurati dobrobit onih koji ga nastanjuju, posebno najranjivijih, čiji je život ugrožen nesmotrenim iskorištavanjem i ljudi i svijeta prirode“, kazao je.

Stoga, pristupanje Crkve rigoroznoj i ispravnoj znanosti nije samo dragocjeno nego i bitno, a astronomija zauzima posebno mjesto u toj misiji – napomenuo je Papa. Sposobnost da s divljenjem promatramo sunce, mjesec i zvijezde, dar je dan svakom ljudskom biću, bez obzira na njegov društveni status ili okolnosti. U nama budi osjećaj divljenja i spasonosni osjećaj za proporcije. Razmatranje neba potiče nas da svoje strahove i svoje nedostatke vidimo u svjetlu Božje beskrajnosti – istaknuo je Papa. „Noćno je nebo blago ljepote dostupno svima – bogatima i siromašnima – i u svijetu tako bolno podijeljenom, ono ostaje jedan od posljednjih istinski univerzalnih izvora radosti.“

Nažalost, i taj je dar sada ugrožen, primijetio je Papa, parafrazirajući papu Benedikta kada je kazao da smo ispunili naša nebesa umjetnim svjetlom koje nas zasljepljuje za svjetlo koje je Bog tamo postavio. Prikladna slika – dodao je – za sam grijeh. U tom kontekstu, papa Lav je rekao kako je uistinu zahvalan za rad Zaklade, čije zauzimanje omogućuje vatikanskim znanstvenicima značajno komuniciranje s javnošću i globalnom znanstvenom zajednicom.

Nikada ne smijemo izgubiti iz vida teološku viziju koja sve to pokreće, istaknuo je Papa. Naša je religija, religija utjelovljenja. Sveto pismo nas uči da se Bog od samoga početka objavio kroz stvari koje je stvorio i da je toliko ljubio to stvoreno da je poslao svojega Sina da uđe u njega i otkupi ga, poručio je. „Stoga ne iznenađuje da osobe duboke vjere privlači istraživanje podrijetla i mehanizama svemira. Žeđ za dubljim razumijevanjem stvaranja nije ništa drugo nego odraz te nemirne čežnje za Bogom koja prebiva u srcu svake duše“, zaključio je Sveti Otac.