Primivši u audijenciju djelatnike nekoliko talijanskih banaka, Papa je posebno istaknuo društvenu ulogu tih institucija. Kroz povijest su favorizirale dijeljenje i preraspodjelu bogatstva među pojedincima, poduzećima i institucijama; međutim, koncentracija kapitala može potaknuti sebično zgrtanje, koje je izvor nejednakosti i bijede, upozorio je Papa te potaknuo bankarske institucije na etiku solidarnosti i spremnost za slušanje.

Osnovane kako bi u različito vrijeme i u različitim kontekstima podupirale poduzetništvo te javne i privatne financije, bankarske institucije su stoljećima bile u središtu velikih procesa gospodarskoga i društvenog razvoja i postale su sve slojevitija i strukturiranija stvarnost, sposobna utjecati na život ljudi, primijetio je Papa. Naime, koncentracija kapitala i dostupnost stručne kompetencije osigurale su bankarskom sustavu golema gospodarska sredstva, omogućujući mu, s pozitivne strane, da promiče pravednu raspodjelu za opće dobro, a s negativne, da bude zagovornik sebičnoga gomilanja, koje je izvor nejednakosti i bijede. No, u banke ne ulazi prije svega kapital nego ljudi, istaknuo je Papa te podsjetio da iza brojeva stoje žene i muškarci, obitelji kojima je potrebna pomoć. Stoga je u suvremenom svijetu, u kojem visoka razina kompjuterizacije oruđa nameće sve elaboriranije umjetno posredovanje u međuljudskim odnosima, ljudska je pažnja u bankama važna.

Pozvani ste osigurati da se korisnici vaših usluga ne osjećaju prepušteni hladnoći algoritamskih sustava – koliko god oni bili učinkoviti i matematički precizni – nego da iza tehničkoga oruđa osjete, danas kao i nekada, prisutnost osoba koje su spremne slušati i koje žele dobro, pozvao je Sveti Otac.

Još jedan bitan aspekt poslovanja banaka jest snažan utjecaj na strukturni razvoj društva i njegov kulturni razvoj – napomenuo je Papa te istaknuo: “Zato je vaša prisutnost dragocjena; valja podsjetiti one koji se prelako povlače u isključivo materijalne vrijednosti, miješajući u životu svrhe i sredstva, da i na financijskoj razini osoba mora uvijek biti u središtu i da se na tom stožeru moraju graditi alternativne društvene strukture koje su nam potrebne.”

Obveza je banaka živa i aktualna što potvrđuju njihovi brojni humanitarni i kulturni projekti – primijetio je Papa te potaknuo prisutne da nastave raditi na taj način održavajući živim svoj poziv institucija za uzajamnu potporu i uvijek usmjeravajući svoje zauzimanje prema etici solidarnosti.

Osvrćući se na povijest banaka i kreditnih institucija, rimski se biskup potom prisjetio ranih dana koji, obilježeni hrabrošću i kreativnošću, svjedoče o komplementarnosti između štednje i ulaganja, privatnih i javnih, u svrhu ostvarivanja općega dobra i za solidan gospodarski rast. Osim toga, istaknuo je ulogu financijskih operatera.

Oni koji rade na financijskom tržištu mogu činiti dobro ne samo djelujući na ispravan način, nego i informirajući i osposobljavajući ljude i sredine u kojima posluju da razborito i moralno koriste resurse, kombinirajući osjetljivost, inteligenciju, poštenje i milosrđe te promičući „humanizirajuće parametre“ […] u kojima profit i solidarnost više nisu antagonisti, rekao je Papa.

Papa Lav XIV. je također primijetio da su financijske institucije na različite načine promicale pravednu podjelu i redistribuciju bogatstva među pojedincima, poduzećima i institucijama, čineći njegovu uporabu dostupnijom svima i vrjednujući prinos svake osobe. Riječ je o društvenoj ulozi koja se dobro uklapa u poslanje koje je Bog povjerio čovjeku, da bude čuvar svega stvorenoga – napomenuo je Papa te dodao: “ono treba usmjeravati svaku ljudsku aktivnost da donosi plod, služeći se velikodušno i pravedno darovima koje je Bog izvorno stavio na raspolaganje svima i razvijajući s gorljivim pouzdanjem sjeme dobrote upisano, kao obećanje plodnosti, u sve stvoreno.” Na temelju svega toga, papa Lav XIV. je potaknuo bankarske institucije da ostanu vjerne svojem „podrijetlu“, te im preporučio: “Nemojte nikada zaboraviti milosrđe; štoviše, učinite ga sve više vodećim kriterijem svojih strateških odluka.”