U propovijedi je vladika Stipić govorio o značaju svetih slavenskih vjerovjesnika u povijesti Crkve i osobito u kristijanizaciji slavenskih naroda. „Nalazimo se između velikih svetkovina Uzašašća Gospodnjega na nebo i Silaska Svetoga Duha – Pedesetnice ili Duhova. Upravo na povijesnom i misionarskom djelu svetih Ćirila i Metoda vidimo djelovanje Svetoga Duha u povijesti Crkve i u životu Kristovih učenika. Ova dvojica Grka poslušali su unutarnji glas i nadahnuće Duha i stavili se u službu Kraljevstva nebeskoga na zemlji, odrekavši se pritom svjetskih časti i užitaka što su ih kao sposobni i vrsni ljudi onoga vremena mogli imati. Krenuli su u nimalo jednostavnu misiju naviještanja Evanđelja u Europu novopridošlim slavenskim narodima i u tu svrhu su kodificirali općeslavenski književni jezik kojega poznajemo kao staroslavenski ili crkvenoslavenski, stvorili alfabet za taj jezik te preveli Sveto pismo i bogoslužne knjige za potrebu evangelizacije. I time su ne samo slavenskim narodima otvorili put u Kraljevstvo Božje i pribrojili ih velikoj obitelji Crkve, nego su im položili i temelje svekolike kulture i uveli ih u europski civilizacijski krug“, istaknuo je.

„Sve je to krenulo od onoga časa kada su ova ljudi poslušali nadahnuće Duha Svetoga – dakle Božjega glasa u sebi i stavili se na raspolaganje tom Duhu svojim talentima, svojom voljom i predanošću. Iz djelovanja Duha Svetoga se u životu čovjeka i čitavih naroda rađaju velike stvari, veličanstvena djela Božjega nauma i njegove ljubavi za ljude. Taj Duh se i nama i danas obilno daje. Duh se manifestira na najrazličitije načine, koristeći instrumente ovoga svijeta, povijesti i ljudskih talenata kako bi se svijetom proširilo ono dobro Božje, Božja briga za njegova stvorenja koja on sam naziva svojom djecom u Svetom pismu. I nas ovdje okupljene Bog po svom Svetom Duhu poziva da se otvorimo njegovim darovima, da se stavimo na raspolaganje Božjem naumu, da stavimo opće dobro i drugog čovjeka ispred naših osobnih interesa kako bismo i mi postali instrumenti Božje ljubavi i Božjega blagoslova u ovom vremenu i prostoru u kojem mi živimo. Tako se na zemlji širi Kraljevstvo Božje, a umanjuje se kraljevstvo tame“, poručio je vladika Stipić.

Na svetoj liturgiji, na kojoj su se okupili brojni vjernici, sudjelovali su u svojim nošnjama i predstavnici žumberačkih Uskoka, potomci prvih hrvatskih grkokatolika. Pjevanje na hrvatskom i staroslavenskom jeziku je predvodio konkatedralni zbor pod ravnanjem prof. Katarine Rončević, a posluživali su bogoslovi Grkokatoličkog sjemeništa. Zahvalnu riječ na kraju slavlja uputio je zagrebački župnik i rektor sjemeništa o. Nenad Krajačić, a na kraju slavlja otpjevano je Mnogoljeće papi Lavu, zagrebačkom metropolitu Draženu Kutleši, križevačkom biskupu Stipiću, svećenicima, đakonima, bogoslovima, župljanima zagrebačke Župe sv. Ćirila i Metoda, cijeloj Križevačkoj eparhiji i svim kršćanima.

Inače, blagdan svetih Ćirila i Metoda u grkokatoličkom se kalendaru inače slavi 11. svibnja, a u rimokatoličkom 5. srpnja, izvijestio je Ured za medije Križevačke eparhije.