Edukacija je održana u prostorima Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu te je nadbiskup Križić polaznike potaknuo na kratkoću, jasnoću i predanost istini u katehetsko-vjeronaučnom radu i medijskom izvještavanju.

Nazočnima se uvodno obratio i član CEDKA-e don Danko Kovačević zahvalivši svima nazočnima na njihovim volonterskim naporima u promicanju autentične kulture i etike komunikacije te poticanju medijske pismenosti. Osvrnuvši se na Papinu poruku povodom Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija primijetio je da živimo u uzbudljivim i zanimljivim vremenima za sve studente teologije jer razvoj umjetne inteligencije potiče na dublje promišljanje te preciznije i kreativnije komunicirati odgovor na pitanje o tome tko je čovjek i koje su specifično ljudske sposobnosti i osobine.

Don Danko je potaknuo sve prisutne da sukladno uputama Učiteljstva taj susret dožive istovremeno kao edukaciju, proslavu i promociju Svjetskog dana komunikacija u lokalnoj Crkvi. Zahvalio je i suorganizatorima upravi KBF-a, Katehetskom i Tiskovnom uredu nadbiskupije te udruzi Teofil na suradnji i podršci, sa željom da ovakve poludnevne radionice izrastu u barem jednosemestralne programe cjeloživotnog obrazovanja.

Član CEDKA-e i asistent na Katedri filozofije KBF-a u Splitu fra Jerko Kolovrat potom je predstavio poruku pape Lava XIV. povodom 60. Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija koja ove godine nosi naziv „Zaštititi glasove i lica ljudi“. Fra Jerko je skrenuo pozornost na Papin govor o izazovima katoličkoj teološkoj antropologiji, o ljudskom licu kao odrazu Božje ljubavi, daru govora kao mogućnosti sugovorništva s Utjelovljenom Riječi po čijoj ljubavi dolazimo do istinske ljudskosti te o osobnoj bogomdanoj kreativnosti kao jedinstvenom pozivu koji se otkriva u komunikaciji, u odnosu. Potom je nazočnima skrenuo pozornost na temeljne opasnosti koje donosi razvoj i interakcija s umjetnom inteligencijom, onako kako ih imenuje Sveti Otac: fenomene simulacije, brzih emocija, fragmentiranosti spoznaje, odricanja kritičkog mišljenja, krize terenskog novinarstva i autorskih prava te pristranosti i oligopola. Fra Jerko je zaključio izlaganje sažimajući Papin govor o mogućem savezu čovjeka i umjetne inteligencije koji bi se, kako Papa primjećuje, trebao temeljiti na tri stupnja: odgovornosti čelnih ljudi, programera, vlasti i građana te suradnji sviju i obrazovanju. To obrazovanje za novu medijsku pismenost uključuje razvoj sposobnosti kritičkog razmišljanja, prepoznavanja interesa drugih, provjere podataka, etičnosti i kulture komunikacije, uključivanja i starijih i marginaliziranih osoba u programe cjeloživotnog obrazovanja, zaštitu ranjivih (cyberbullying), znanja o zaštiti privatnosti, fotografija i audiozapisa vlastitog lica i glasa te vještinu podnošenja pritužbi.

Predsjednica CEDKA-e i izvanredna profesorica pri Katedri filozofije na KBF-u i Fakultetu forenzičkih znanosti u Splitu doc. dr. sc. Ana Jeličić nadovezala se na dotadašnji tijek susreta prezentacijom dimenzija ljudske inteligencije u odnosu na umjetnu te uvodom u etiku i algoretiku razvoja i interakcije s umjetnom inteligencijom. Naglasila je kako je čovjek za razliku od umjetne inteligencije stvoreno biće kognitivne, duhovne, tjelesne i relacionalne inteligencije, u cjelini koja na kraju uvijek ostaje otajstvo. Istaknula je kako stav Crkve prema razvoju umjetne inteligencije uključuje oprez, posebice kad je temeljni motiv profit, ali ne i isključivost. Važan je rad na usmjerenosti prema općem dobru i istinskom napretku koji uključuje nastojanje da tehnologija ne zamijeni čovjeka. Zaključila je da temeljna etička načela u ovom području ljudskog rada uključuju očuvanje ljudskog dostojanstva i ljudske sposobnosti djelovanja, sigurnost, opće dobro, cjelovit ljudski razvoj i brigu za planet. Na tom tragu etika algoritama (algoretika) između ostalog nalaže potrebu pouzdanosti, transparentnosti i nepristranosti kod programiranja umjetne inteligencije.

Zatim je uslijedilo izlaganje docentice s Katedre za pravne znanosti Fakulteta forenzičkih znanosti u Splitu dr. sc. Nevene Aljinović. Nazočnima je pojasnila neke pravne izazove rada s umjetnom inteligencijom, kao što su pitanja autorskih prava i vlasništva sadržaja koji generira UI te pravna regulacija i usklađenost. Primijetila je da Uredba o umjetnoj inteligenciji postavlja minimalne standarde i definira pravila za razvoj i upotrebu sustava umjetne inteligencije. Potom se osvrnula na izazov zaštite povjerljivosti podataka, posebno u kontekstu usklađenosti s GDPR-om te na neke specifičnosti Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21) i primjerene načine pridržaja prava. Docentica Aljinović nazočnima je ukratko objasnila i prvi sveobuhvatni pravni okvir za umjetnu inteligenciju na svijetu koji je donijela EU Uredbu o umjetnoj inteligenciji čime se nastoji poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta i poduprijeti inovacije uz istodobno promicanje primjene antropocentrične i pouzdane umjetne inteligencije, između ostalog, i kroz kategorizaciju razina rizika sustava umjetne inteligencije.

Nakon pauze je uslijedila radionica izrade tekstova i vizuala don Danka i diplomiranog inženjera grafičke tehnike i dizajna Pavla Sviličića. Susret je zaključen mišlju kako takav kreativan proces vođen ljudskom kreativnom vizijom, gotovim predlošcima i rješenjima umjetne inteligencije zahtijeva strpljenje, upornost, vježbu i spremnost na kompromise zbog trenutnih ograničenja umjetne inteligencije, ali i zajednički kontinuirani ljudski timski rad, koji se, kako je istaknuto, nadaju nastaviti uskoro na nekom od nadolazećih susreta.