Govorio je o gospodarstvu koje je manje individualističko, o manje konzumerističkom sustavu i o ekološkoj kulturi koja se, kako je istaknuto u enciklici Laudato si’, suprotstavlja tehnološkom razvoju usmjerenom na vrtoglave profite malobrojnih.

U Acerri, „zemlji požara“, gdje je ljepota prirode otrovana kriminalom ilegalnog odlaganja otpada i ravnodušnošću, papa Lav XIV. je istaknuo put prema istinskoj promjeni gospodarskoga, građanskoga, pa čak i vjerskoga mentaliteta kako bi se izgradilo dobro koje će izliječiti tu zemlju i cijeli planet.

Na velikom trgu Calipari u Acerri, gdje je papa Franjo želio u svibnju 2020. proslaviti petu obljetnicu enciklike Laudato si’ o brizi za naš zajednički dom, njegov nasljednik potaknuo je na obraćenje prema gospodarstvu koje je manje individualističko i prema manje konzumerističkom sustavu, s pojedincima i poduzećima koji njeguju osjećaj za granice, a ne osjećaj neodgovornoga kršenja.

Papa je to istaknuo tijekom susreta s gradonačelnicima i vjernicima općina na području nazvanom „zemlja požara“, u prigodi svojega drugog pastoralnog posjeta Kampaniji, nakon Pompeja i Napulja 8. svibnja, regiji – kako je rekao – čiju ljepotu nikakva nepravda ne može izbrisati.

Izraz „zemlja požara“, napomenuo je, ne odražava dobro koje tamo postoji i ustraje, ali je pridonio buđenju svijesti o težini korupcije i ravnodušnosti koja je ustupila mjesto kriminalu.

Uoči predstavljanja svoje prve enciklike Magnifica humanitas, o zaštiti ljudske osobe u doba umjetne inteligencije, papa Lav XIV. napomenuo je da se vratio u Kampaniju kako bi potvrdio i potaknuo buđenje dostojanstva i odgovornosti koje pošteni ljudi osjećaju kada se život rađa i kada mu odmah prijeti smrt.

To buđenje dolazi od Boga Stvoritelja koji u svakom muškarcu i svakoj ženi traži suradnike za svoje planove života. Papa je, osim toga, na jedanaestu obljetnicu enciklike Laudato si’, zahvalio svima u lokalnoj Crkvi koji su prihvatili poruku te enciklike.

Obraćajući se građanima Acerre i okolnih općina, Papa je istaknuo kako pravednost postoji i kako će prevladati, ali se mora odbaciti „komotnost“ rezignacije i kompromisa.

„Fatalizam, jadanje i prebacivanje krivnje na druge plodno su tlo za bezakonje“, istaknuo je Papa te dodao:

„Zato bih svima vama želio reći: preuzmimo svatko svoju odgovornost, izaberimo pravednost, služimo životu! Opće dobro dolazi ispred interesa malobrojnih, ispred zasebnih interesa, bili oni mali ili veliki.“

Papa Lav XIV. zemlji koja je, kako je rekao, pokopala toliko svoje djece i svjedočila patnji djece i nevinih predložio je novi pakt, utemeljen na kontemplativnom pogledu na koji je enciklika Laudato si’ pozvala sva ljudska bića.

Riječ je o ekološkoj kulturi koja, kako je napisao papa Franjo, na degradaciju okoliša i zagađenje odgovara drugačijom perspektivom, načinom razmišljanja, politikom, obrazovanjem, stilom života i duhovnošću koji stvaraju otpor tehnokratskoj paradigmi.

„Ta se paradigma i danas pokazuje pobjedničkom: nalazi se u korijenu širenja sukoba, iza kojih stoji utrka za prisvajanjem resursa; vidimo je kada su političke i institucionalne odgovornosti preslabe pred moćnicima; nalazimo je u tehnološkom razvoju koji teži zapanjujućim profitima malobrojnih i slijep je za ljude, njihov rad i njihovu budućnost. Zato, ako smo pozvani na promjenu, ona mora započeti našim pogledom“, rekao je Papa.

Pokretačka snaga te promjene, prema riječima pape Lava XIV., jest ulaganje u obrazovanje, kako bi svijetu ostavili bolje sinove i kćeri, što je možda manje ambiciozno od ostavljanja boljega svijeta našoj djeci.

Riječ je o obrazovanju mladih, ali i odraslih, jer svi još imamo mnogo toga naučiti. Za kršćane to znači hoditi putem s Isusom, napomenuo je Papa.

„Dragi prijatelji, bit će to istinska promjena gospodarskoga, građanskoga, pa čak i vjerskoga mentaliteta koja će izgraditi dobro koje će izliječiti ovu zemlju i cijeli planet. Među ljudima, institucijama te javnim i privatnim organizacijama moramo učvrstiti i proširiti savez koji već donosi prve plodove na obrazovnom i društvenom planu. On se neće samo suprotstaviti i razbiti kriminalne saveze, nego će pozitivno povezati i umnožiti najbolje snage i velike ideje koje su već u vašim srcima“, rekao je Papa.

Papa je zahvalio „pionirima“ na njihovu hrabrom zauzimanju, posebno ekolozima koji su prvi upozorili na zla te zemlje i skrenuli pozornost na prikrivenu i poricanu stvarnost njezina trovanja.

Zahvaljujući i njima danas je jasno da treba bdjeti nad zdravljem svega stvorenoga kao što bdijemo nad vlastitim ulaznim vratima te odbaciti iskušenja moći i bogaćenja povezana s praksama koje zagađuju zemlju, vodu, zrak i zajednički život.

„Ostvarit ćemo, korak po korak, ali brzo, manje individualističko gospodarstvo i manje konzumeristički sustav. Koliko je otpada, koliko rasipanja i koliko otrova došlo iz modela rasta koji kao da nas je začarao, ostavljajući nas bolesnijima i siromašnijima“, upozorio je papa Lav XIV.

Papin je poticaj da naučimo biti bogati na drugačiji način: pažljiviji prema odnosima, više usmjereni na promicanje općega dobra, povezaniji sa svojim krajem i zahvalniji u prihvaćanju i uključivanju onih koji dolaze živjeti među nas.

Upravo polazeći od te preobrazbe mogu se graditi dobre prakse u zajednici: kroz pojedince i poduzeća koji njeguju osjećaj za granice, a ne logiku neodgovornoga iskorištavanja; koji imaju volju za obnovom, a ne logiku osvajanja; koji imaju glad i žeđ za pravednošću, a ne za posjedovanjem.

Za papu Lava XIV. važno je graditi inkluzivniju i ujedinjeniju zajednicu, manje pogođenu marginalizacijom i polarizacijom.

Riječ je o zajednici koja se bori protiv marginalizacije koja, kako je rekao, uvijek rađa nesigurnost, poput požara na toj zemlji, zapaljenih na periferijama gradova, katkada od odbačenih i marginaliziranih skupina koje malo tko poznaje i poštuje.

„Treba se boriti protiv marginalizacije, a ne protiv marginaliziranih; prekinuti cijeli lanac, a ne udariti samo posljednju kariku“, poručio je Papa.

Na kraju je zazvao zagovor sv. Franje Asiškoga, podsjetivši kako se mir temelji na brizi za druge i na bratstvu.

„Postavljeni smo u zajednički dom kako bismo naučili živjeti zajedno. Problemi toga doma naši su problemi; njegova ljepota naša je ljepota. Naša je dužnost bdjeti poput stražara u noći. Možemo biti među onima koji će promatrati novu zoru“, zaključio je papa Lav XIV.