Prisutnima se kratko obratio i pozdravio ih predsjednik Hrvatske udruge Benedikt Radoslav Zaradić.

Uvodno predavanje održao je župnik Župe sv. Roka – Medov Dolac i Župe Porođenja BDM – Grabovac te oblat benediktinskog samostana sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu don Mario Čagalj. Govoreći o životu svetoga Benedikta predstavio je njegov životni put od djetinjstva u Nursiji do osnutka benediktinskog reda koji je snažno obilježio europsku povijest. Istaknuo je kako je sveti Benedikt rođen oko 480. godine u imućnoj kršćanskoj obitelji te da je već u mladosti pokazivao ozbiljnost, razboritost i duboku pobožnost. Naglasio je značenje njegova imena koje potječe od latinske riječi benedictus i znači „blagoslovljen“.

Don Mario Čagalj osvrnuo se i na Benediktov odlazak u Rim radi školovanja gdje se suočio s moralnim izazovima tadašnjega društva. Razočaran načinom života koji je ondje zatekao, Benedikt je odlučio napustiti gradski život i posvetiti se traženju Boga. Predavač je podsjetio i na predaju o prvom čudu svetoga Benedikta u Enfideu kada je molitvom obnovljeno razbijeno sito njegove pratiteljice Ćirile što je među ljudima pobudilo veliko zanimanje za mladoga pustinjaka.

Središnji dio izlaganja bio je posvećen Benediktovu povlačenju u špilju kod Subiaca gdje je oko tri godine živio u molitvi, radu i razmatranju. Govoreći o tom razdoblju don Čagalj je naglasio kako život u samoći nije bio lagan te da je sveti Benedikt prolazio kroz brojne kušnje i napasti, ali ih je svladavao snagom vjere i ustrajnošću. Ljudi su postupno prepoznali Benediktovu mudrost i svetost te mu počeli dolaziti po savjet. Upravo će iz toga nastati velika benediktinska zajednica koja će stoljećima širiti vjeru, znanje, pismenost i kulturu diljem Europe.

Također, dio predavanja odnosio se i uz usku vezanost benediktinskog reda i stvaranja Hrvatske kneževine, a kasnije i kraljevine. Prvim sa sigurnošću potvrđenim benediktinskim samostanom na području današnje Hrvatske smatra se samostan u Rižinicama kod Klisa koji je oko sredine 9. stoljeća podigao knez Trpimir. Lokalitet predstavlja neprocjenjivo mjesto u hrvatskoj povijesti jer je ondje pronađen ulomak zabata oltarne pregrade s natpisom „PRO DUCE TREPIM(ERO)“. Istaknuta je i misija opata Martina, benediktinskog redovnika kojega je papa Ivan IV., podrijetlom iz Zadra, poslao u Dalmaciju i Istru između 640. i 642. godine. Njegova je zadaća bila otkup kršćanskih zarobljenika te prijenos moći istočnojadranskih mučenika u Rim. Ova misija predstavlja jedan od najranijih zabilježenih kontakata Svete Stolice s prostorom današnje Hrvatske te važan izvor za proučavanje ranoga srednjeg vijeka na istočnoj obali Jadrana. Kasnije će upravo benediktinci odigrati iznimno važnu ulogu u razvoju pismenosti, kulture, crkvenoga života i oblikovanju hrvatske srednjovjekovne države, poručio je predavač.

Izložba prikazuje petnaest stoljeća benediktinske prisutnosti i njihov doprinos oblikovanju europske kulture, duhovnosti, znanosti, pismenosti i umjetnosti. Ova izložba za Hrvatsku udrugu Benedikt ima i dodatno značenje jer je organizirana u godini u kojoj Udruga obilježava 15 godina djelovanja. Benediktinski red, najstariji katolički monaški red, obilježio je povijest hrvatskoga naroda. Od sredine 9. stoljeća njegovi su pripadnici prisutni na dvorovima hrvatskih vladara gdje su oblikovali temeljne smjernice kulturnoga, obrazovnoga i duhovnoga života.

Utemeljitelj reda i suzaštitnik Europe sveti Benedikt svojim je djelovanjem stvorio duhovno jedinstvo koje je povezalo narode različitih jezika i kultura u zajednicu prožetu evanđeoskim vrijednostima. „Ova izložba nije samo pogled u slavnu prošlost, nego i poziv na odgovornost. Europa se i danas mora oslanjati na kršćanske vrijednosti koje su je izgradile. U vremenu kada se temelji često dovode u pitanje, ovakvi kulturni događaji podsjećaju nas tko smo, odakle dolazimo i kamo želimo ići. Otvorenje izložbe pokazatelj je bogatstva benediktinske ostavštine, isprepletenosti benediktinskog reda s hrvatskim narodom, identiteta Europe, duhovnih i kulturnih vrijednosti koje su oblikovale hrvatski narod i europsku civilizaciju“, poručeno je iz Hrvatske udruge Benedikt.

Program je glazbeno animirala mlađa dječja folklorna skupina Kulturno-umjetničkog društva „Pleter“ iz Dugopolja s izvedbom dječje igre dugopoljskog kraja, koje je pripremila voditeljica Marijana Botić Rogošić „Ovce moje čuvajte se same“. Otvorenje je moderirala ravnateljica Narodne knjižnice u Dugopolju Slavica Plazibat.

Na kraju se prisutnima obratio i načelnik Perica Bosančić zahvalivši organizatorima na izložbi koja će biti otvorena do nedjelje, 14. lipnja.