Na tribini se govorilo o izazovima suvremenog roditeljstva, važnosti obiteljske prisutnosti i odgovornom korištenju digitalne tehnologije.

Okupljene je pozdravio preloški župnik vlč. dr. sc. Kristijan Kuhar, podsjetivši da je cilj ciklusa promišljati o očuvanju ljudskosti u vremenu ubrzanoga tehnološkog razvoja. Naglasio je da digitalna tehnologija sama po sebi nije loša, ali postaje problem kada počne gospodariti čovjekom. „To razabiranje svatko mora obaviti sam, i tu nas nijedan stroj ne može zamijeniti”, poručio je, pozvavši odrasle da se zapitaju koliko i sami razmišljaju kritički.

Predavačica je u središte izlaganja stavila suvremeno roditeljstvo, koje je često obilježeno pretjeranom brigom, kontrolom i visokim očekivanjima. Upozorila je da roditelji, nastojeći djeci osigurati što više mogućnosti i uspjeha, nerijetko zanemaruju njihov cjeloviti razvoj i samostalnost. Istaknula je kako odgoj djece za samostalno i kritičko mišljenje počinje upravo od roditelja. „Ne možete odgojiti djecu da misle svojom glavom ako djeca vide da mi kao roditelji ne mislimo svojom glavom”, istaknula je.

Govoreći o mentalitetu oskudice i izobilja, upozorila je na suvremenu potrebu za neprestanim stjecanjem i uspoređivanjem s drugima, koja se prenosi i na odgoj. Nasuprot tome istaknula je važnost zahvalnosti, povjerenja i slobode, podsjetivši da svako dijete ima vlastite sposobnosti i životni put.

Posebno je naglasila važnost cjelovitog odgoja koji, uz intelektualni razvoj i školski uspjeh, uključuje emocionalnu, društvenu, tjelesnu i duhovnu dimenziju osobe. Djecu je potrebno učiti svakodnevnim životnim vještinama, odgovornosti i samostalnosti, umjesto da roditelji sve obavljaju umjesto njih.

Osvrnula se i na različite stilove roditeljstva, osobito na permisivni i takozvani helikopterski odgoj, u kojem roditelji pretjeranom uključenošću ograničavaju djetetovu samostalnost. Pritom je upozorila na važnu razliku između roditeljske uključenosti i stvarne prisutnosti. Dok uključenost podrazumijeva sudjelovanje u dječjim aktivnostima, prisutnost znači biti dostupan djetetu, slušati ga i graditi odnos povjerenja. „Nije stvar u količini, nego u kvaliteti”, naglasila je.

Govoreći o umjetnoj inteligenciji, dr. Mališa je istaknula da suvremene digitalne alate ne treba promatrati isključivo kroz zabrane, nego djecu poučavati njihovu odgovornom korištenju. Pozvala se i na istraživanja u kojima sudjeluje, a koja pokazuju važnost razvijanja digitalnih kompetencija roditelja i kritičkog mišljenja mladih. „Gubimo vještine koje ne koristimo”, upozorila je.

Misliti svojom glavom, objasnila je, znači samostalno prosuđivati, postavljati pitanja, tražiti istinu i preuzimati odgovornost za vlastite odluke. U tome važnu ulogu imaju jasne i dosljedne granice, koje trebaju vrijediti i za roditelje i za djecu, osobito kada je riječ o korištenju digitalnih uređaja.

„Ne bojte se postavljati granice. One su dar i blagoslov”, poručila je na kraju predavanja, naglasivši da sloboda ne znači činiti sve što želimo, nego naučiti odgovorno odlučivati.

Na sljedećoj tribini 8. prosinca o temi „Obitelj i komunikacijski izazovi digitalnog doba: što trebaju znati roditelji?” govorit će prof. dr. sc. Danijel Labaš s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, navodi se u izvještaju iz Varaždinske biskupije.