Svečano misno slavlje u bazilici svetog Josipa predvodio je povjerenik Zagrebačke nadbiskupije za pastoral migranta i turista vlč. Anđelko Katanec u koncelebraciji s rektorom bazilike i Nacionalnog svetišta mons. Antunom Senteom te svećenicima duhovnicima Molitvenih vjenčića Prečistog Srca Josipova.

Na početku mise mons. Sente je pojasnio da se to hodočašće ostvaruje sa željom da se sačuva od zaborava činjenica da je 10. lipnja 1687. Hrvatski sabor jednoglasnom odlukom izabrao svetog Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva, odnosno Hrvatske, ali i da „današnji žitelji Lijepe Naše usrdnije upućuju molitve dobrom Bogu osnaženi zagovorom nebeskog zaštitnika Hrvatske svetim Josipom.“

U propovijedi vlč. Katanec je rekao da su dvije najveće osobe koje su ikad živjele na ovoj zemlji, bile podložne svetom Josipu: Blažena Djevica Marija je u njemu imala potporu i zaštitu, a Isus Sin Božji svoga učitelja i odgajatelja. Crkva je od svojih početaka u Josipu nalazila svoga pokrovitelja pa se i pobožnost prema svetom Josipu razvijala u tom smjeru da mu dolazimo kad imamo neku potrebu. Naši su preci također, u teškim vremenima ugroze, odabrali Josipa za zaštitnika naše domovine i upravo sada u lipnju slavimo spomendan, Josipa zaštitnika Hrvatske“, ustvrdio je.

„Stoga je pobožnost prema svetom Josipu milost koju Bog daje onim dušama koje je odabrao za neke velike stvari. Kad nam Bog povjerava neku odgovornost, onda nas i upućuje na svetog Josipa, pobuđuje u nama ljubav prema njemu i daje primjer pravednosti, mudrosti i čistoće srca“, istaknuo je propovjednik.

„Osobno mogu posvjedočiti da sam upravo u ovom svetištu prepoznao svetog Josipa kao zaštitnika svećenika jer je on bio duhovni otac Isusu. Kao mladi svećenik, svake godine bih si odabrao jednoga sveca kojemu sam se nastojao moliti kroz godinu dana, ali upravo ovdje me je, prije desetak godina, Gospodin uputio na svetoga Josipa“, naglasio je.

„Neka naš dolazak danas u ovo Hrvatsko nacionalno svetište svetog Josipa, bude i naša posveta njegovu Prečistom Srcu. Tu posvetu činimo u okrilju blagdana svetog Josipa, zaštitnika Hrvatske, no htio bih je povezati i sa svetkovinom Presvetog Srca Isusova i Bezgrešnog srca Marijina, i to baš zato što se spominjemo i Josipova Srca“, dodao je vlč. Katanec.

„Presvetom Srcu Isusovu i Bezgrješnom Srcu Marijinu pridružujemo i Prečisto Srce Josipovo. Ono nema službeni blagdan u katoličkom kalendaru, ali postoje inicijative da se slavi u srijedu nakon blagdana Srca Isusova i Marijina. Čak sam našao peticiju na internetu kojom se prikupljaju potpisi koji će se predati Papi. Mislim da bi se i vi kao članovi molitvenih vjenčića Prečistog Srca Josipova, mogli zauzeti i moliti i na tu nakanu da se u Crkvu uvede službeno spomendan Prečistog Srca Josipova“, poručio je.

„Imamo razloga tako častiti svetog Josipa, posebno zato jer je živio u posvemašnjoj čistoći. Imati čisto srce može se shvatiti na dva načina, i kao djevičanski način života, ali i kao čistoća srca prema evanđeoskim blaženstvima po kojima on čistog srca vide Boga. Ako nečije srce nije čisto, ne može vidjeti Boga. Srce svetog Josipa je iznimno čisto. Sveti Josip je desetljećima promatrao Božje lice u Isusu, a njegovo je srce kucalo i gorjelo čistom ljubavlju za Isusa i Mariju“, istaknuo je propovjednik.

„Suvremeni čovjek danas je zaslijepljen nečistoćom i požudom. Svijet potiče ljude na razne oblike nečistoće, posebno u odnosu muškarca i žene, u predbračnim vezama ili zajedničkom životu bez braka“, naglasio je.

„U borbi za čistoću, svatko treba ići svetom Josipu. Ako se muškarac ili žena bori s požudom, mora ići svetom Josipu. Ako iskušenja protiv čistoće muče vaše misli, srce i dušu, utječite se Josipu. On kao naš duhovni otac i primjer čistoga srca, povećati će i vrlinu čistoće u našem srcu i nadahnuti na istinsku i kreposnu ljubav prema Bogu i bližnjima“, zaključio je vlč. Katanec.

Pjevanje su vodili članovi župnog zbora iz Goričana pod ravnanjem kantorice Danijele Špoljarić. U popodnevnima satima slijedio je susret duhovnika i voditelja Molitvenih vjenčića. Nakon ručka koje je za hodočasnike organizirala uprava Nacionalnog svetišta 9. nacionalni susreta članova Molitvenih vijenčića Prečistog Srca Josipova završio je klanjanjem pred Presvetim Oltarskim Sakramentom koje je vodio župnik vikar Presvetog Trojstva u Karlovcu te duhovnik više Josipovih vjenčića fra Siniša Pucić OFM.

Na kraju hodočašća mons. Sente okupljene je pozvao da dođu i u srijedu, 10. lipnja, koji se u bazilici slavi kao dan proštenja, kada se, odlukom pape Lava XIV., može zadobiti potpuni oprost na misi koju će u srijedu u 18:30 predvoditi đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić.

Hodočasnike će toga dana predvoditi članovi udruge „Josipove obitelji“, koji tada žele zahvaliti na daru proglašenja 19. ožujka Nacionalnim danom posvojitelja od strane Vlade i Sabora RH. Hodočasnicima će se pridružiti hrvatski generali te rektori papinskih manjih bazilika u RH kao i kuburaške udruge Vinagorskog kraja.

Na 9. nacionalnom hodočašću Molitvenih vjenčića Presvetog Srca Josipova sudjelovali su članovi iz sljedećih župa: Sv. Josipa Radnika, Plovanija (Zadar), s don Martinom Jadreškom; sv. Eufemije, Sutomiščica, s don Filipom Kucelinom; sv. Josipa, Pula, s vlč. Jurom Purkićem; sv. Josipa, Rijeka, s don Josipom Kaićem; Presvetog Trojstva, Donja Stubica, s vlč. Ivanom Šturlićem; Sveta Tri Kralja, Karlovac – Banija, s vlč. Antunom Kolićem; sv. Martina, Hrnetić, s vlč. Dragutinom Šengulom; Presvetog Trojstva, Karlovac – Zvijezda, s fra Sinišom Pucićem; sv. Mihaela arkanđela, Lovas, s vlč. Domagojem Vidakovićem; sv. Josipa Radnika, Klinča Selo; sv. Antuna Padovanskog, Bjelovar; sv. Jurja, Đurđevac; Isusova uskrsnuća, Sesvetski Kraljevec; sv. Martina pod Okićem, Samobor; Marije Anđeoske, Sesvetska Sopnica; sv. Leopolda Bogdana Mandića, Dubrava (Zagreb); BDM Žalosne, Špansko; sv. Josipa, Grubišno Polje; sv. Leonarda opata, Goričani; sv. Stjepana Prvomučenika, Štefanje; Uznesenja BDM, Brezovica; sv. Jelene Križarice, Zabok; sv. Josipa, Trešnjevka; sv. Anastazije, Samobor; Kraljice svete krunice, Vođinci; sv. Ane, Slakovci.

Koncelebrirao je i grkokatolički svećenik, protojerej stavrofor Vladimir Kubinskyy.