Knjigu je predstavio dr. sc. Mario Pintarić, koji je nakon izlaganja za okupljene posjetitelje održao i stručno vodstvo kroz riječku prvostolnicu. Događaju su nazočili riječki nadbiskup Mate Uzinić, na čiju je inicijativu publikacija i nastala te koji potpisuje njezin predgovor, zatim generalni vikar Riječke nadbiskupije Mario Tomljanović, prvostolni dekan i župnik Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije Sanjin Francetić, umirovljeni svećenik Nikola Uravić te rektor katedrale sv. Vida Ivan Stošić, koji je na početku uputio prigodnu riječ.

Rektor Stošić istaknuo je kako je monografija o katedrali sv. Vida, objavljena 2025. godine, iz koje su autori izdvojili, pojednostavnili i prilagodili opsežno poglavlje o Čudotvornom raspelu za ovu knjižicu, vrijedan dar mjesnoj Crkvi. Naveo je kako je ta monografija dodatno pridonijela razumijevanju i poštovanju riječke prvostolnice, ne samo u Hrvatskoj nego i izvan nje.

Govoreći o sadržaju knjige, dr. Pintarić je podsjetio na značenje monumentalne monografije „Katedrala svetog Vida u Rijeci“ (Riječka nadbiskupija, Rijeka, 2025.), koja je uručena papi Lavu XIV. te nagrađena Godišnjom nagradom Grada Rijeke za 2025. godinu, upravo u godini zaključenja jubilejske 100. obljetnice utemeljenja biskupije u Rijeci. „Knjigom ‘Sveti Križ svetog Vida’ željelo se potaknuti vjernike i sve ljude dobre volje da bolje upoznaju povijest i razvoj štovanja Čudotvornog raspela iz crkve svetog Vida“, istaknuo je.

U publikaciji se obrađuje povijest štovanja te likovni prikazi srednjovjekovnog drvenog raspela iz 14. stoljeća, koje se danas nalazi na glavnom oltaru katedrale. Raspelo je postalo poznato zbog predaje o čudesnom događaju koji se, prema kasnijem smještanju u povijesni kontekst, povezuje s 1296. godinom. Predaja govori o Petru Lončariću koji je, izgubivši u kartanju, u ljutnji opsovao i kamenom pogodio raspelo u trijemu stare riječke crkve sv. Vida, nakon čega je ono, prema vjerovanju, prokrvarilo.

Ovaj se događaj u dokumentima može pratiti od 16. stoljeća, kada se prvi put bilježi predaja o izgredniku koji je kamenom udario Raspetog. Smatra se da se sam događaj mogao zbiti krajem 15. stoljeća, u vrijeme kada je u Rijeci i Primorju, za uprave kapetana Gaspara Raubera, harala kuga. Dolaskom isusovaca u Rijeku 1627. godine te njihovim preuzimanjem stare crkve sv. Vida i izgradnjom nove, današnje katedrale, započete 1638. godine, raspelo postaje najštovaniji Kristov lik u gradu i okolici. Isusovci su sustavno promicali njegov kult, a štovanje se nastavilo i nakon ukinuća reda 1773. godine, kroz 19. i 20. stoljeće, sve do danas.

Dr. Pintarić se osvrnuo i na sam naslov knjige, istaknuvši njegovu simboliku: „Naslov ‘Sveti Križ svetog Vida’ povezan je i s riječima svetog Ivana Pavla II., koji je prilikom posjeta Rijeci prije 23 godine zaključio svoju molitvu zazivom: ‘Pomogao nam sveti Križ svetoga Vida!’“

Završnu molitvu u knjizi u čast svetog Križa potpisuje don Mario Gerić.