Sv. Antun nas uči da trebamo imati „uši u srcu“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da taj izraz koristi i papa Lav XIV.

„Potrebno je naučiti slušati što Bog govori u dubini naše savjesti, u molitvi, šutnji i čitanju Evanđelja. U toj tišini čovjek otkriva tko je, kamo ide i zašto živi“, poručio je nadbiskup, istaknuvši kako je primjer sv. Antuna i danas aktualan jer nas podsjeća da čovjek ne može živjeti samo od riječi ovoga svijeta, nego od Riječi koja dolazi od Boga.

„Sv. Antun znao je pronaći vrijeme za molitvu, razmatranje Svetoga pisma i osluškivanje Božjega glasa. Iz te povezanosti s Gospodinom crpio je mudrost, mir i snagu za propovijedanje. Sv. Antun nas poziva da ne dopustimo da nam buka svijeta ispuni srce, nego da stvaramo prostore šutnje, molitve i sabranosti u kojima ćemo otkrivati Božju prisutnost, obnoviti mir i pronaći jasnoću životnoga puta“, poručio je nadbiskup.

Upozorio je kako se, uz brojni vjerski sadržaj na različitim komunikacijskim platformama, pojavljuju i dezinformacije, proizvoljna tumačenja Svetoga pisma te različiti oblici duhovnosti koji nisu u skladu sa zdravom kršćanskom antropologijom, vjerom i učenjem Katoličke Crkve.

„U ozračju brojnih duhovnih ponuda osobito mjesto zauzima kršćanska krepost razlučivanja duhova. Što više glasova traži našu pozornost, to je važnije naučiti razlikovati istinu od zablude, Božji glas od ljudskih želja i nadahnuća Duha Svetoga od onoga što čovjeka može odvesti na pogrešan put“, rekao je nadbiskup, podsjetivši na poticaj apostola Ivana: „Ljubljeni, ne vjerujte svakom duhu, nego provjeravajte duhove jesu li od Boga“ (1 Iv 4,1).

„Duhovno razlučivanje nije izraz nepovjerenja prema ljudima, nego znak osobne duhovne zrelosti i odgovornosti. Razlučivanje je potrebno jer nije svaka religiozna poruka ujedno i evanđeoska. Neke poruke hrane strah umjesto povjerenja, bude znatiželju za izvanrednim pojavama, a zanemaruju obraćenje srca. Neke stvaraju podjele među vjernicima i nepovjerenje prema Crkvi, a neke osobe privlače pozornost na sebe umjesto na Krista“, upozorio je mons. Zgrablić.

Dodao je kako autentično djelovanje Duha Svetoga vodi prema većoj ljubavi, poniznosti, miru, istini, zajedništvu i vjernosti Crkvi, za razliku od duha koji čovjeka zatvara u strah, oholost, isključivost ili duhovnu ovisnost.

Istaknuo je kako je važno provjeravati duhove jer čovjek može zamijeniti vlastite osjećaje s Božjim nadahnućem.

„Nije svaka emocija znak Božje prisutnosti, niti je svaka utjeha potvrda da smo na ispravnom putu. Duhovni život mnogo je dublji od osjećaja. Bog djeluje u dubini srca i vodi čovjeka prema slobodi, odgovornosti i zrelosti. Zato Crkva poziva na strpljivost, razboritost, molitvu i provjeru duhovnih iskustava“, rekao je mons. Zgrablić.

Naglasio je kako kriteriji duhovnog razlučivanja pomažu vjerniku da u mnoštvu glasova prepozna glas Dobroga Pastira.

„Prvo mjerilo duhovnog razlučivanja jest savjest oblikovana u svjetlu Božje riječi, molitve i istine. Ona je najdublje mjesto susreta čovjeka s Bogom, gdje čovjek osluškuje njegov glas i prepoznaje poziv na dobro. Zato savjest treba odgajati i prosvjetljivati Evanđeljem.

Drugo mjerilo jest Evanđelje. Duh Sveti ne proturječi Kristu jer nas vodi u svu istinu koju je Krist objavio.

Treće mjerilo razlučivanja jest nauk Crkve koja pod vodstvom Duha Svetoga čuva cjelovitost vjere. Krist nije ostavio učenike bez vodstva, nego je Crkvi povjerio službu naviještanja i tumačenja objavljene istine. Zato autentično duhovno iskustvo vodi prema dubljem zajedništvu s Crkvom, ljubavi prema sakramentima, poštovanju crkvenoga učiteljstva i izgradnji zajedništva među vjernicima.

Četvrto mjerilo razlučivanja jesu plodovi života“, rekao je mons. Zgrablić.

Potaknuo je vjernike da mole za dar razlučivanja duhova i da provjeravaju duhove.

„Nije dovoljno pitati: ‘Je li to zanimljivo?’, ‘Je li to dirnulo moje osjećaje?’, nego: ‘Vodi li me to bliže Kristu?’, ‘Učvršćuje li moju vjeru, nadu i ljubav?’, ‘Izgrađuje li zajedništvo Crkve?’, ‘Donosi li plodove Duha Svetoga?’

Sv. Antun izvrstan je primjer takvog razlučivanja. Njegova mudrost proizlazila je iz dubokoga poznavanja Svetoga pisma, molitve i vjernosti Crkvi. Zato je mogao razlikovati istinu od zablude i drugima pokazivati siguran put prema Kristu. Njegova svetost nije se temeljila na traženju senzacije, ukazanja ili čudesa, nego na dubokoj ukorijenjenosti u Božjoj riječi“, poručio je nadbiskup.

Poželio je da sv. Antun nauči vjernike njegovati tišinu kako bi mogli čuti Božji glas, živjeti pravedno i otvorena srca prema potrebama bližnjih te graditi razumijevanje i zajedništvo.

Ovogodišnja proslava blagdana na Smiljevcu bila je obilježena i 25. obljetnicom posvete župne crkve i pastoralnog centra sv. Ante Padovanskog. Nadbiskup je zahvalio Bogu za sve milosti udijeljene toj župi, za sve svećenike koji su u njoj služili te za župljane koji su svojim životom, molitvom, žrtvom i radom ugrađivali sebe u život te župne zajednice.

Izrazio je radost što je uz srebrni jubilej posvete crkve dovršena i materijalna obnova župne crkve sv. Ante Padovanskog, uključujući obnovu fasade crkve, zvonika i pastoralnog centra te uređenje okoliša i parkirališta.

„Ti radovi znak su ljubavi prema župi, zajedništva i odgovornosti. Zahvaljujem svima koji su svojim radom, darovima, stručnim znanjem i zauzetošću pridonijeli da to sveto mjesto bude još ljepše“, poručio je mons. Zgrablić.

Svima koji su pomogli u obnovi crkve zahvalio je i smiljevački župnik Tomislav Dubinko.

Na kraju misnoga slavlja nadbiskup je blagoslovio brojnu djecu. Župa na Smiljevcu bilježi velik prirodni prirast i povećan broj krštenja iz godine u godinu, izvijestila je Zadarska nadbiskupija.

FOTO Zadar: Nadbiskup Zgrablić predvodio proslavu sv. Ante Padovanskog na Smiljevcu