Rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić žezlom je proglasio, togom ogrnuo, lentom okitio i diplomu udijelio rektoru Sveučilišta u Gdanjsku Piotru Stepnowskom, rektoru Sveučilišta na Malti Alfredu J. Velli i hrvatskom znanstveniku i diplomatu profesoru emeritusu Emiliju Marinu.

Prorektorima, dekanicama i dekanima Sveučilišta te brojnim uzvanicima rektor Ljutić objasnio je zbog čega je Senat odlučio dodijeliti počasne doktorate znanstvenicima koji sa Sveučilištem u Splitu njeguju dugogodišnju suradnju i prijateljske odnose. Rektor Ljutić istaknuo je da su profesori Stepnowski i Vella rektori sveučilišta koja su, uz Sveučilište u Splitu, osnivači SEA-EU-a, Europskog sveučilišta mora, saveza devet europskih obalnih sveučilišta koja zajednički razvijaju nastavu, istraživanja, studentske razmjene i studijske programe. Rektor Ljutić naglasio je da su svjedočili prijateljstvu koje su im iskazali te da im je čast i obveza aktivno djelovati u tom uglednom sveučilišnom savezu. Dodao je da je profesor Emilio Marin čovjek koji je svojim djelovanjem zadužio hrvatsku znanost, osobito arheologiju i starokršćansku arheologiju, te da je Hrvatsku predstavljao diljem svijeta, kako na diplomatskom tako i na znanstvenom planu.

Mišljenje povjerenstva i životopis laureata pročitao je prof. dr. sc. Matko Erceg, dok su obrazloženja za dodjelu počasnih doktorata pročitale izv. prof. dr. sc. Maja Krželj i prof. dr. sc. Ina Reić-Ercegovac. Nakon ceremonije svaki je počasni doktor održao zahvalni govor, a profesor Marin ima dva počasna doktorata. Profesor Marin istaknuo je da je prije točno dvadeset godina primio prvi počasni doktorat od Sveučilišta u Parizu, a da mu je sada ista čast ukazana u njegovu rodnom gradu, uz koje ga veže tridesetogodišnje djelovanje u Arheološkom muzeju u Splitu, gdje je 17 godina bio ravnatelj, kao i dugogodišnji profesorski rad na Sveučilištu. Zahvalio je rektoru, dekanici, povjerenstvu i svim sastavnicama Sveučilišta koje su podržale prijedlog Filozofskog fakulteta, s kojim, kako je rekao, ostaje trajno povezan.

Prisjetio se i svojih početaka u dvorcu Papalić, gdje je kao mladi polaznik tečaja za turističke vodiče slušao splitske znanstvenike poput Cvita Fiskovića, Branimira Gabričevića i Duška Kečkemeta, što je snažno usmjerilo njegov profesionalni put.

Govoreći o izazovima tijekom Domovinskog rata Marin je izdvojio tri teška trenutka u kojima je odbio napustiti Hrvatsku ili odustati od organizacije međunarodnog znanstvenog kongresa. Naglasio je da su te odluke na kraju bile ispravne za Hrvatsku, znanost i njegov osobni put.

Posebno je istaknuo povezanost arheologije i diplomacije, koje su obilježile njegov život i karijeru, od znanstvenog rada do veleposlaničke službe pri Svetoj Stolici. Zaključio je kako arheologija, osobito starokršćanska, predstavlja zajedničku baštinu Europe i Mediterana te može biti temelj dijaloga i mira.

„Bavljenje starinoznanstvom za mene je analogno nastojanju za mir koji je danas potrebniji nego ikad“, poručio je Marin završivši govor riječima: „Pax et bonum!“, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.