Budući da je u srpnju 2026. godišnja, jubilarna 70. konferencija Europske federacije kršćanskih učitelja (SIESC) tematizirala Ulogu emocionalne i intelektualne inteligencije u sjeni umjetne inteligencije u razgovoru s dr. Tatom, u fokus je, osim obrazovanja, stavljena i dinamika kršćanstva u suvremenoj Europi te uloga kršćanskih učitelja u njoj.

Dr. Tat imao je iskustvo odrastanja u vremenu komunizma i tranzicije, te je istaknuo važnost kršćanskoga glasa u suvremenom društvu.

„Biti kršćanin danas znači, kao prvo, shvatiti kršćanstvo ozbiljno. Kršćaninom se ne postaje automatski, potrebno je učiti i pripadati zajednici. Kršćanstvo nije filozofija nego način života. To znači biti dijelom opće Crkve, ali i svoje lokalne zajednice. Tko je član zajednice, nije usamljeni mislilac, sa svojim izvornim kreativnim idejama. Umjesto toga, on slijedi Krista koji je Božja Mudrost“, istaknuo je sugovornik.

„Kao kršćani ne možemo reducirati pojam čovjeka na tehnokratsko biće. Kako stoji u Novome zavjetu, moramo biti u stanju dati obrazloženje nade koja je u nama, što znači da trebamo razviti argumente u prilog ciljevima i vrijednostima koje nove generacije trebaju ostvariti“, rekao je dr. Tat naglasivši da su svrha obrazovanja vrline.

Osvrnuo se i na često predstavljanu lažnu alternativu poučavanja činjenica i kritičkoga mišljenja istaknuvši da se „neke činjenice moraju znati, uostalom i radi vježbanja pamćenja“ jer „ako se nešto ne pohrani u pamćenju, ono je prazno“.

Vezano uz poplavu korištenja umjetnom inteligencijom za brži dolazak do rješenja zadataka i školskih domaćih zadaća, što je velik problem koji se očituje u kognitivnom padu, sugovornik je svoje viđenje izrekao na temelju iskustva.

„Poučavam filozofiju. Još uvijek mislim da se filozofija sastoji u tome da zajedno sjedimo i razgovaramo o filozofskim temama. Pritom se koristimo knjigama koje su filozofi napisali. Dok su prije tridesetak godina profesori ex cathedra predavali mnoštvu studenata, danas imamo manje skupine studenata i knjige; čitamo i razgovaramo“, pojasnio je sugovornik.

„Zašto bismo trebali umjetnu inteligenciju? Tražim od studenata da čitaju knjige. Neki od njih to i čine. Jasno je da su prije deset ili dvadeset godina studenti bili bolji u čitanju i govorenju. S druge strane, tijekom komunističkoga razdoblja studenti nisu smjeli slobodno misliti i izraziti svoje misli, ili debatirati. Danas su pak svi njihovi osobni podatci dostupni na internetu, što otvara pitanje privatnosti“, rekao je dr. Tat.

Zaključio je da bi se neki studenti koristili umjetnom inteligencijom u samostalnom pisanju eseja, što je lako provjeriti, no od toga je mnogo važniji etički pristup – objašnjavanje razloga iz kojih ne bi trebalo varati i krasti.