Tema ovogodišnjih redovničkih dana je „Umjetna inteligencija, digitalni svijet i redovnički život“. Susret je započeo molitvom Trećeg časa nakon čega su uslijedila dva izlaganja. Prvo izlaganje imao je doc dr. Niko Bilić, SJ, o temi „Svetopisamski motivi za čuvanje dostojanstva Bogu posvećenih osoba u doba suvremenih računala i podatkovnih centara!: Pogled na Bibliju u enciklici ‘Magnifica humanitas’ pape Lava XIV.“.

P. Bilić započeo je svoje izlaganje naglašavajući kako je spomenuta enciklika „Magnifica humanitas“ objavljena upravo na 135. obljetnicu objavljivanja prve socijalne enciklike „Rerum novarum“ pape Lava XIII. Za okosnicu svoga predavanja uzeo je dvije biblijske slike koje i Papa u enciklici ističe – Kulu babilonsku (usp. Post 11,1-9) i Nehemijinu obnovu Jeruzalema (usp. Neh 2-6). Polazeći od tih svetopisamskih tekstova progovorio je o dostojanstvu ljudske osobe, čovjekovim zadaćama te kršćanskom poimanju budućnosti. Naglasio je da je ono što se u današnje transhumanističko doba zahtijeva od čovjeka – nadilaženje granica – za kršćane poziv od samog početka, ali na drugi način – po mjeri Kristovoj: „Je li tko u Kristu, novi je stvor (2Kor 5,17).“ Na temelju spomenute enciklike predavač je istaknuo nazočnima da su pozvani prihvatiti tehniku i digitalni napredak na Nehemijin način te priznati kako su sva dostignuća zapravo Božje djelo i Njegov dar.

Nakon stanke uslijedilo je drugo izlaganje. Njega je pripremio prof. dr. fra Josip Jozić, OFM. Naslov izlaganja bio je „Lice i naličje digitalnog svijeta“. Polazeći od crkvenog dokumenta iz 2020. „Dar vjernosti – radost ustrajnosti“ pape Franje, predavač upozorava na kušnje digitalnog svijeta u redovničkoj zajednici. Iako spomenuti dokument kao i enciklika „Magnifica humanitas“ pape Lava XIV. pozitivno ocjenjuju tehnološki napredak koji u mnogome olakšava život, istovremeno upozorava na njegove opasnosti.

Za redovničku zajednicu to je napose opasnost da digitalni svijet postane mjesto utočišta u poteškoćama zajedničkog života. Postoji mogućnost stvaranja paralelnog svijeta u odnosu na stvarni život; može izblijediti razlika između umjetnog i ljudskog (stvarnog) u smislu poimanja osobe, iskustva, odnosa, osjećaja, duha, savjesti. Predavanje je zaključio mislima iz enciklike „Magnifica humanitas“ ističući tri vrijednosti kršćanskog života kojih se čovjek ne smije odreći, rekao je. To su istina, rad i sloboda. Ako se čovjek digitalnim svijetom služi tako da to troje ne naruši, tada je taj svijet od koristi, u suprotnom čovjek gradi privid sreće.

Središnji dio tog susreta bilo je euharistijsko slavlje koje je predvodio srijemski biskup Fabijan Svalina. Osvrćući se na liturgijska čitanja kao i na primjer sv. Franje Asiškog, u svojoj homiliji biskup Svalina je pozvao na obnovljenu vjernost Evanđelju i vlastitoj karizmi. Nije potrebno uvijek sve razumjeti, dovoljno je znati kome se pripada, napomenuo je. Uvijek i u svim situacijama treba se na Krista oslanjati. Poručio je okupljenima da se ne trebaju pitati koliko ih ima, nego jesu li ondje gdje ih Krist treba?!

Ne smije se podcijeniti ono što je maleno, smatra. Male zajednice mogu biti velike po ljubavi. Rekao je da Crkva prvenstveno ne treba redovništvo zbog djelatnosti koje vrši, nego zbog svjedočanstva života. Zahvaljujući redovnicima i redovnicama na svemu što jesu i čine, pozvao ih je da budu spremni odgovoriti Kristu: „Evo nas, Gospodine! Želimo biti tvoji!“

Bratsko i sestrinsko zajedništvo nastavilo se na zajedničkom objedu u franjevačkom samostanu kojega su pripremili franjevci zajedno sa župnim suradnicima

Susret je završio molitvom krunice u marijanskom Svetištu u Bapskoj, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.