U fokusu novoga broja je apostolski pohod pape Lava XIV. Francuskoj. Stranice Glasa Koncila sažele su program u Parizu, boravak u marijanskom svetištu u Lurdu te pohod Metzu. U središnjem intervjuu politolog prof. dr. Dražen Barbarić sa Sveučilišta u Mostaru analizira kakav zaokret treba učiniti Europa u aktualnom političkom trenutku i što geostrateške promjene na svjetskoj političkoj pozornici znače za Hrvate u Bosni i Hercegovini.

„Europski političari nikako nisu u stanju shvatiti da negacija realnih problema i dijagnostika koja bi trebala ‘propisati’ adekvatne terapije ne će dovesti do toga da se problem sam od sebe odagna. Masovan priljev migrantske populacije bez ikakve želje za kulturološkim prilagođavanjem i civilizacijskom adaptacijom jednostavno nije mogao proći bez posljedica. Ako pod hitno Bruxelles ne počne aktivniji i konstruktivniji pristup prema BiH, postoji ozbiljna prijetnja da će neki drugi nedemokratski svjetski akteri ući u prazan prostor“, poručio je dr. Barbarić. 

Ovotjedna reportaža čitatelje vodi u Palermo, stopama svećenika žrtve mafije. Sredinom rujna navršile su se 33 godine otkako je na kućnom pragu u četvrti Brancaccio u Palermu mafija ubila svećenika Giuseppea Puglisija. Crkva ga je beatificirala 2013., čime je postao i prva beatificirana žrtva mafije. Kriminalnim se strukturama zamjerio jer je mlade grabio iz droge, šverca i krađe. Župa sv. Kajetana, gdje je bl. Puglisi djelovao od 1990. do mučeničke smrti 1993., kao i centar „Oče naš“ koji je pokrenuo za mlade, do danas služe kao svjetionici nade u Brancacciu. 

Sutkinja iz Berlina dr. Claudia Stahl za Glas Koncila svjedoči kako ju je život bl. Alojzija Stepinca zaintrigirao te što o hrvatskom blaženiku znaju njemački katolici, ali i o tome kako vjernici u Njemačkoj dočekuju promjene na svjetskoj i domaćoj političkoj pozornici. Uz Međunarodni dan starijih osoba i Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi govori Blaženka Eror Matić, pokretačica projekta Mobilnoga tima volontera u palijativnoj skrbi i predsjednica udruge„ La Verna“. „Voljela bih da što više ljudi otkrije da za volontiranje u palijativnoj skrbi ne mora biti ‘posebna vrsta čovjeka’“, istaknula je sugovornica.