Unatoč tome što je 27 njemačkih biskupija tijekom 2025. izgubilo više od 300.000 registriranih katolika, prihodi od crkvenog poreza ponovno su porasli.

Njemački analitičari, kako prenosi The Pillar, taj su fenomen, u kojem prihodi od crkvenog poreza rastu unatoč smanjenju broja katolika, nazvali „crkvenim poreznim čudom“ (Kirchensteuerwunder).

Njemačka biskupska konferencija nije ponudila detaljno objašnjenje zašto su prihodi ponovno porasli u 2025., nego je objavila najnovije podatke u tablici koja prikazuje kretanje prihoda od crkvenog poreza od ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. godine.

Objavljeni podaci pokazuju da su prihodi u 2025. porasli za 1,9 posto u odnosu na prethodnu godinu te da su u usporedbi s 1991. veći za 73,9 posto.

Istodobno, broj osoba koje su napustile Katoličku Crkvu u Njemačkoj pao je na 307.117 u 2025., u odnosu na 321.659 u 2024. i 402.694 u 2023.

U Njemačkoj vjerske zajednice koje imaju status javnopravnih korporacija imaju pravo oporezivati svoje članove. Svaka osoba koja je službeno registrirana kao član Katoličke Crkve obvezna je plaćati crkveni porez u visini od osam ili devet posto poreza na dohodak, ovisno o saveznoj zemlji u kojoj živi.

Država taj porez prikuplja u ime Crkve, najčešće izravno iz plaća zaposlenika, pri čemu za tu uslugu zadržava oko tri posto ukupno prikupljenih prihoda.

Prihodi od crkvenog poreza koriste se za plaće zaposlenih u pastoralu, školama i socijalnim ustanovama, kao i za mirovine, održavanje crkvenih zgrada te financiranje projekata u inozemstvu.

Jedini način da registrirani katolici prestanu plaćati crkveni porez jest formalno istupanje iz Katoličke Crkve, nakon čega, prema općoj uredbi Njemačke biskupske konferencije iz 2012., više ne mogu primati sakramente, obnašati crkvene službe niti biti kumovi na krštenju ili krizmi.

Njemačka se početkom 2020-ih suočila s gospodarskim izazovima povezanima s pandemijom bolesti COVID-19 i ratom u Ukrajini. Međutim, inflacija se postupno usporila, a plaće su ponovno počele rasti tijekom 2023. i 2024. Njemački Savezni statistički ured zabilježio je rast realnih plaća od 3,1 posto u 2024.

Neki ekonomisti smatraju da je financijski učinak odlaska velikog broja katolika iz Crkve ublažen činjenicom da su među onima koji su istupili uglavnom mlađe osobe ili osobe s nižim primanjima, koje su plaćale razmjerno mali iznos crkvenog poreza. Time je među preostalim članovima ostao veći udio starijih osoba s višim primanjima koje u znatnoj mjeri pridonose ukupnim godišnjim prihodima Crkve.

Crkveni čelnici u Njemačkoj smatraju da to „čudo“ neće moći trajati unedogled jer će broj registriranih članova s vremenom postati premalen za daljnji rast prihoda.

Stariji članovi s višim primanjima s vremenom će otići u mirovinu i umrijeti, dok će mlađe generacije biti sve manje sklone ostati registrirani članovi Katoličke Crkve, što će dugoročno smanjiti broj poreznih obveznika s višim primanjima.

Zbog toga su crkveni čelnici već najavili mjere štednje u očekivanju budućeg pada prihoda.

Prihodi od crkvenog poreza Katoličke Crkve slijedili su u 2025. sličan trend kao i prihodi Evanđeoske Crkve u Njemačkoj, zajednice koja okuplja 20 samostalnih regionalnih protestantskih Crkava.

To tijelo, poznato pod njemačkom kraticom EKD, u 2025. prikupilo je oko 6,09 milijardi eura prihoda od crkvenog poreza, u odnosu na 5,97 milijardi eura u 2024.

Pritom je EKD tijekom 2025. izgubio oko 586.000 članova, odnosno približno tri posto ukupnog članstva.

Kako funkcionira crkveni porez?

Analitičari „crkveno porezno čudo“ objašnjavaju rastom oporezivih prihoda među preostalim registriranim katolicima, u kombinaciji s progresivnim poreznim sustavom, koji je nadoknadio smanjenje broja vjernika.

Primjerice, katolik A ostvaruje godišnji prihod od 30.000 eura i plaća 3.000 eura poreza na dohodak. Ako stopa crkvenog poreza iznosi devet posto porezne obveze, njegov godišnji crkveni porez iznosi 270 eura.

S druge strane, katolik B zarađuje 60.000 eura godišnje i plaća 10.000 eura poreza na dohodak, pa njegov crkveni porez iznosi 900 eura.

Iako katolik B ostvaruje dvostruko veći prihod od katolika A, Crkva od njega zaprima više nego trostruko veći iznos crkvenog poreza, izvijestio je The Pillar, a prenosi portal Nedjelja.ba.