U priopćenju od 10. srpnja biskupi izražavaju „zabrinutost za zdravlje mons. Juana Abelarda“ te „s poštovanjem traže od Vlade dopuštenje da ga posjete njegov liječnik i osobe koje se svakodnevno brinu o njemu, s obzirom na njegovo krhko zdravstveno stanje“. Mata boluje od dijabetesa, ima ugrađen elektrostimulator srca (pacemaker) i ima problema s vidom.

Ministarstvo unutarnjih poslova Nikaragve objavilo je 4. srpnja da je policija 29. lipnja privela salezijanskoga biskupa te ga istoga dana pustila na slobodu. Prema službenoj verziji, ponovno je uhićen 30. lipnja, nakon čega je odveden u svoj dom.

Razni crkveni izvori, međutim, tvrde da nitko nije mogao potvrditi nalazi li se biskup doista ondje. Kako je javljeno agenciji „ACI Prensa“, Matin dom u Tismi, u departmanu Masaya, i dalje je pod policijskom opsadom, no „nitko nije vidio biskupa i nitko ne zna gdje se on nalazi“.

Juan Abelardo Mata rođen je 23. lipnja 1946. Redovničke zavjete kao salezijanac položio je 1966., a za svećenika je zaređen 1976. godine. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je pomoćnim biskupom Manague 1988., a dvije godine kasnije i biskupom Estelíja – Biskupije koju je vodio više od tri desetljeća, sve do umirovljenja 2021. godine.

Godinama je bio jedan od najkritičnijih biskupskih glasova prema režimu Ortege i Murillo. Arturo McFields, bivši nikaragvanski veleposlanik pri Organizaciji američkih država (OAS), nedavno je upozorio da se „režim ne bi ustručavao uzrokovati smrt biskupa Mate ako se ono što se događa odlučno ne osudi“, pripisujući to „ogorčenosti“ koju vlasti navodno gaje prema njemu zbog njegove nepokolebljivosti i jasnoće.

Dok i dalje vlada neizvjesnost oko sudbine monsinjora Mate, monsinjor Silvio Báez – pomoćni biskup Manague koji živi u egzilu – prošle je nedjelje ohrabrio Nikaragvance da ne izgube nadu. U svojoj propovijedi od 12. srpnja, izrečenoj u Župi sv. Agate u Miamiju, objasnio je da, iako povijest naroda može djelovati „jalovo i surovo“, a mnogi mogu iskusiti represiju ili strah, „nije sve kamenje i trnje“. „Žeđ za pravdom nije ugašena, a plamen slobode i dalje gori“, ustvrdio je. Prelat je propovijed zaključio riječima: „Isus nastavlja sijati sjeme života, istine i slobode u našu povijest. To je sjeme budućnosti“, prenosi KTA.